U današnjem članku govorimo o savjetima doktora Branimira Čubrila kada je riječ o doručku i navikama koje mnogi smatraju zdravim, a koje prema njegovim riječima ne odgovaraju svakom organizmu. Posljednjih godina ovsena kaša postala je gotovo nezaobilazan jutarnji obrok, posebno među ljudima koji žele smršati ili voditi računa o zdravlju, ali stručnjaci upozoravaju da ni jedna namirnica nije idealna za sve ljude.
Mnogi dan započinju upravo zobenim pahuljicama, vjerujući da time svom tijelu daju najbolji mogući početak dana. Međutim, doktor Čubrilo smatra da organizam ujutru ima drugačije potrebe i da je mnogo važnije unijeti kvalitetne masti nego veliku količinu ugljenih hidrata. Njegova izjava izazvala je brojne reakcije jer je direktno doveo u pitanje naviku koju su mnogi godinama smatrali simbolom zdrave ishrane.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u ovsnoj kaši, već u načinu na koji ljudi danas pristupaju hrani. Veliki broj osoba jede ono što je popularno na društvenim mrežama ili ono što se često reklamira kao “fit” opcija, a rijetko ko sluša potrebe sopstvenog organizma. Doktor ističe da jutro nije vrijeme kada bi tijelo trebalo zatrpavati velikom količinom šećera i ugljenih hidrata, čak ni onda kada dolaze iz zdravih izvora.
On objašnjava da nakon buđenja organizam prirodno prolazi kroz hormonalne procese koji zahtijevaju stabilnu energiju. Upravo zbog toga preporučuje obroke koji sadrže više zdravih masti i proteina, jer oni duže drže sitost i ne izazivaju nagle skokove šećera u krvi. Kada osoba pojede obrok bogat ugljenim hidratima, često se desi da vrlo brzo ponovo osjeti glad, umor ili pad koncentracije.
Mnogi ljudi nakon ovsene kaše već poslije dva sata posegnu za grickalicama, kafom ili slatkišima jer organizam traži dodatnu energiju. Upravo to doktor navodi kao dokaz da takav doručak ne odgovara svima. On smatra da bi jutarnji obrok trebalo da obezbijedi stabilnost organizmu, a ne kratkotrajan osjećaj sitosti.
Posebno naglašava važnost zdravih masti koje se nalaze u jajima, maslinovom ulju, avokadu, orasima i sličnim namirnicama. Takve masti, prema njegovim riječima, pomažu radu hormona, mozga i nervnog sistema. Ljudi često imaju strah od masnoća jer ih povezuju s gojaznošću, ali doktor tvrdi da su upravo industrijski šećeri i pretjerani unos ugljenih hidrata mnogo veći problem modernog načina ishrane.
On također upozorava da ovsena kaša nije ista za svakoga. Aktivna osoba koja trenira i troši mnogo energije možda će dobro reagovati na takav obrok, dok neko ko vodi sjedilački način života može imati potpuno drugačiju reakciju organizma. Upravo zato smatra da univerzalna pravila u ishrani ne postoje i da svaki čovjek mora naučiti da prati signale svog tijela.
Ljudi danas često jedu mehanički, bez razmišljanja o tome kako se osjećaju nakon obroka. Ako poslije doručka dolazi do nadutosti, pospanosti, nervoze ili gladi nakon kratkog vremena, to je znak da organizam možda ne podnosi određenu hranu najbolje. Doktor Čubrilo smatra da bi upravo osjećaj energije i stabilnosti tokom dana trebalo da bude pokazatelj kvalitetnog obroka.
Njegove izjave izazvale su veliku raspravu jer su mnogi navikli slušati savjete da dan treba početi žitaricama i voćem. Ipak, sve više stručnjaka govori o tome da pretjerivanje u ugljenim hidratima može dovesti do problema sa insulinom, umorom i povećanjem tjelesne težine. Zbog toga se danas sve više pažnje posvećuje balansu između proteina, masti i ugljenih hidrata.
- Važno je razumjeti da nijedna namirnica sama po sebi nije neprijatelj zdravlja. Problem nastaje kada ljudi slijepo prate trendove i zanemare individualne potrebe organizma. Nekome će ovsena kaša odgovarati savršeno, dok će drugome izazivati osjećaj težine i glad ubrzo nakon obroka.
Doktor posebno savjetuje da se obrati pažnja na kvalitet hrane i način pripreme. Umjesto industrijskih pahuljica punih dodatog šećera, mnogo je važnije birati prirodne i nutritivno bogate namirnice. Takođe ističe da doručak ne mora izgledati isto za svakoga i da nema potrebe forsirati određeni obrazac ishrane samo zato što je popularan.
Na kraju, njegova poruka nije da ovsenu kašu treba potpuno izbaciti, već da ljudi moraju prestati vjerovati da postoji jedan savršen doručak za sve. Organizam svakog čovjeka funkcioniše drugačije i upravo zato je važno pronaći ono što donosi energiju, sitost i dobro raspoloženje tokom dana. Zdrava ishrana nije slijepo praćenje trendova, već razumijevanje vlastitog tijela i njegovih stvarnih potreba.
