Istraživači koji se bave proučavanjem spavanja identificirali su dvije različite kategorije pojedinaca kada je riječ o jutarnjem buđenju: one koji odmah ustaju nakon što čuju alarm i one koji više vole da produže svoje buđenje pritiskom na dugme za odgodu. Međutim, stručnjaci iz ove oblasti upozoravaju na negativne posljedice odgode.

 

 

 

 

 

 

Nedavne studije objavljene u Journal of Sleep Research bacaju svjetlo na ovo pitanje. Od 1.732 učesnika uključenih u ove studije, većina od 69 posto je priznalo da povremeno odlaže ili postavlja više alarma. Oni koji su se bavili drijemanjem prijavili su uobičajene simptome kao što su osjećaj usporenosti ujutro i smanjenje ukupnog trajanja sna. Zanimljivo je da manja studija koja je uključivala samo 32 ispitanika nije otkrila definitivan uticaj drijemanja na faktore kao što su raspoloženje, ukupni kvalitet sna i jutarnja pospanost. Ipak, opšte je poznato da pritiskanje dugmeta za odgodu može dovesti do fenomena poznatog kao inercija spavanja. Inercija sna, pojava koju karakterizira stanje zamagljenosti, dezorijentacije i pospanosti nakon buđenja iz dubokog sna, uočena je kod određenih osoba. Međutim, važno je napomenuti da se nalazi studije koja ispituje malu grupu ljudi koji nisu prijavili da su iskusili inerciju sna nakon jutarnjeg sna ne mogu univerzalno primijeniti na cijelu populaciju.

 

 

 

 

 

 

Shodno tome, ne može se dati konačna izjava o uticaju drijemanja na pojedince. Kako bismo se prilagodili promjeni vremena noću, stručnjaci savjetuju da prepoznamo smjenu i tome prilagodimo svoje dnevne rutine. Umjesto da se fokusirate na prilagođeni sat, preporučuje se da razmotrite naše uobičajeno vrijeme buđenja i uskladite svoje aktivnosti u skladu s tim. Osim toga, stručnjaci nude nekoliko korisnih prijedloga za postizanje mirnog sna. Jedna od ključnih preporuka je uspostavljanje dosljedne rutine spavanja i buđenja, održavajući isti raspored svakog dana u sedmici. Ovo uključuje bavljenje istim aktivnostima bez izuzetka. Kako bi se poboljšao prirodan san, savjetuje se izbjegavanje izlaganja umjetnoj svjetlosti najmanje jedan sat prije spavanja. Nadalje, preporučljivo je suzdržati se od konzumiranja alkohola, velikih obroka i kofeina prije spavanja, jer ove tvari mogu na različite načine poremetiti san. Uključivanje u smirujuće i nestimulirajuće aktivnosti prije spavanja također može biti korisno, jer signalizira mozgu da se opusti i pripremi za spavanje. Mjerenje vremena je temeljna ljudska potreba od davnina. Prije pronalaska satova, ljudi su se oslanjali na prirodna kretanja nebeskih tijela, kao što su Sunce, Mjesec i zvijezde, da bi odredili doba dana. Međutim, potreba za preciznijim mjerenjima dovela je do razvoja uređaja sposobnih za precizno praćenje manjih jedinica vremena. Ovi rani satovi bili su primitivni i oslanjali su se na različite pojave, kao što je tok vode ili gorenje svijeće, kako bi ukazali na protok vremena. Oni su bili sinhronizovani sa prirodnim periodičnim događajima i predstavljali su značajan tehnički izazov. Vremenom je napredak u tehnologiji doveo do stvaranja sve sofisticiranijih i preciznijih satova.

 

 

 

 

 

 

 

Danas su satovi instrumenti koji se široko koriste za mjerenje vremena i igraju ključnu ulogu u našem svakodnevnom životu. Vrijeme, fundamentalni koncept u polju fizike, služi kao ključna mjera trajanja ili prostornog intervala između dva različita događaja. Njegovo postojanje omogućava diferencijaciju identičnih pojava koje se odvijaju na istoj prostornoj lokaciji. Mjerenje vremena se uspostavlja prostornim razdvajanjem ovih događaja. Razumijevanje događaja, promjena i kretanja je nepotpuno bez inkorporacije koncepta vremena, koji se može percipirati isključivo kroz promjene unutar događaja. Brojni prirodni fenomeni pokazuju ponavljajuće obrasce i mogu se koristiti kao mjerilo za mjerenje vremena. Na primjer, aksijalna rotacija Zemlje označava jedan dan, dok njena revolucija oko Sunca označava dužinu godine.

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here