Hladnjak je jedan od onih kućanskih aparata bez kojih je život danas gotovo nezamisliv. On čuva svježinu namirnica, produžava njihov rok trajanja i sprječava kvarenje hrane.
Međutim, iako ga svakodnevno koristimo, rijetko tko zaista poznaje sve njegove dijelove i funkcije. Jedna od najvećih misterija u gotovo svakom domu upravo je ladica koja se nalazi na dnu hladnjaka.
Većina ljudi smatra da je ona namijenjena isključivo za voće i povrće, no istina je daleko zanimljivija i praktičnija.
Na prvi pogled, logično je zaključiti da je ladica osmišljena za povrće i voće. Čak se u nekim uputstvima proizvođača koristi naziv „ladica za povrće“. Ipak, to nije potpuna istina. Ladica u hladnjaku zapravo ima poseban sistem regulacije vlage i temperature koji omogućava da određene namirnice dulje ostanu svježe.
Drugim riječima, ona nije stvorena isključivo za povrće i voće, nego za sve one namirnice kojima prija stabilna i blago povišena razina vlage. Upravo to je razlog zašto hrana spremljena u toj ladici traje duže nego ako se ostavi na polici hladnjaka.
Voće i povrće zaista dobro podnose ovakve uvjete, pa ih većina ljudi instinktivno sprema u ladicu. Ipak, postoji još mnogo namirnica koje bi tamo trebale završiti, a često ih držimo na potpuno pogrešnim mjestima. Primjerice, svježe začinsko bilje, poput peršuna, kopra ili bosiljka, u ladici će ostati puno dulje upotrebljivo nego na vratima hladnjaka ili na otvorenoj polici.
Razlog je što vrata hladnjaka trpe stalne promjene temperature kada ga otvaramo i zatvaramo, dok ladica pruža stabilnije uvjete.
Osim začinskog bilja, u ladicu možete spremati i lisnato povrće, gljive, pa čak i određene vrste sira koje zahtijevaju vlažniju okolinu. Neki kuhari savjetuju da se u ladicu stavljaju i svježe mahunarke ili tikvice, jer upravo u tim uvjetima dulje zadržavaju boju, okus i teksturu. S druge strane, nije svako voće pogodno za ovu ladicu. Banane, primjerice, ne podnose hladnoću i brže potamne, pa je njih najbolje držati izvan hladnjaka.
Mnogi ne znaju da je funkcija ladice u hladnjaku usko povezana s pojmom „mikroklime“. Naime, hladnjak u cjelini održava nisku temperaturu, ali zrak u njemu često postaje suh. Upravo suha okolina uzrokuje brzo venuće povrća i isušivanje određenih namirnica. Ladica na dnu hladnjaka sprečava naglu cirkulaciju zraka, pa se unutar nje stvara vlažnija mikroklima. To je razlog zašto salata, krastavci ili jabuke tamo ostaju hrskavi i svježi, dok bi na polici vrlo brzo izgubili vlagu.
Dodatna zanimljivost je da neki moderni hladnjaci imaju dvije ladice, a svaka od njih može se podesiti na različitu razinu vlage. Tako se u jednu stavlja povrće kojem je potrebna veća količina vlage, dok se u drugu stavlja voće koje bolje podnosi nešto suhlji zrak.
Na taj način svaka namirnica dobiva optimalne uvjete čuvanja. To je posebno korisno jer, iako većina ljudi misli da se voće i povrće uvijek slažu, zapravo nije tako. Na primjer, jabuke ispuštaju etilen – plin koji ubrzava zrenje, pa ako ih držite zajedno s lisnatim povrćem, ono će brže propasti.
Ladica dakle nije tek slučajno dodan dio hladnjaka, nego osmišljeno rješenje za očuvanje hrane. Ona pomaže u smanjenju otpada, jer pravilno pohranjene namirnice duže traju, a time se i štedi novac. Nažalost, mnogi ljudi je koriste pogrešno – natrpaju je svime i svačime bez reda, pa se gubi njena prava svrha. Pravilna upotreba podrazumijeva sortiranje namirnica i razmišljanje o tome kojoj vrsti hrane zaista prija ovakvo okruženje.
Zaključak je jasan: ladica u hladnjaku nije namijenjena samo za povrće i voće, nego za očuvanje svježine namirnica kojima treba stabilna vlaga i temperatura. Ako je počnete koristiti na pravi način, primijetit ćete da vam hrana traje dulje, manje bacate, a kućni budžet se rasterećuje. Zato, sljedeći put kada otvorite hladnjak, obratite pažnju na to šta stavljate u ladicu – jer ona krije puno više tajni nego što ste mislili.
