Od 12. oktobra prelazak granice više neće izgledati onako kako smo navikli. Evropska unija uvodi novi sistem kontrole putnika koji će značajno promijeniti procedure, a sve s ciljem jačanja sigurnosti i efikasnijeg evidentiranja ulazaka i izlazaka iz zemalja Šengenskog prostora.
Prva velika novina je uvođenje sistema biometrijske kontrole. Svaka osoba koja ulazi ili izlazi iz Šengenskog prostora moraće da stane pred kameru koja skenira lice. Ovaj snimak odmah se povezuje s podacima u pasošu i elektronskoj bazi, čime se sprječava mogućnost korištenja tuđih ili falsifikovanih dokumenata. Na isti način biće uzimani i otisci prstiju – četiri prsta sa svake ruke. Sve te informacije čuvaju se u zajedničkoj evropskoj bazi podataka i koristiće se pri svakom budućem ulasku, tako da će nakon prvog puta procedura postati nešto brža.
Osim biometrijskih podataka, putnici će morati da odgovore i na nekoliko pitanja koja do sada nisu bila obavezna. Graničari će provjeravati razlog putovanja, trajanje boravka, kao i mjesto gdje će putnik odsjedati. Biće postavljana i sigurnosna pitanja, poput toga da li putnik nosi više od dozvoljenog novca u gotovini ili da li sa sobom ima robu koja zahtijeva posebnu prijavu. Ova pitanja nisu zamišljena da komplikuju proces, već da unaprijede sigurnost i spriječe ilegalne aktivnosti.
Novi sistem naziva se Entry/Exit System (EES) i predstavlja najveću reformu graničnih procedura u posljednjih nekoliko decenija. On će zamijeniti ručno pečatiranje pasoša, koje je često izazivalo gužve i bilo sklono ljudskim greškama. Umjesto toga, svako putovanje biće precizno evidentirano u digitalnom obliku, s tačnim datumima ulaska i izlaska. Ovo će omogućiti i bolju kontrolu boravka stranaca, jer će sistem automatski upozoravati kada neko prekorači dozvoljeni broj dana.
Građani će morati da se naviknu na duže čekanje, posebno u prvim sedmicama kada sve procedure budu nove i kada putnici budu prvi put unosili svoje biometrijske podatke. Na aerodromima i većim graničnim prelazima biće postavljeni posebni kiosci za samoregistraciju. Putnik će sam ubaciti pasoš, stati pred kameru i položiti prste na skener.
Nakon toga, ako bude potrebno, službenik granične policije obaviće dodatnu provjeru i postaviti pitanja. U praksi, oni koji često putuju u EU moći će da prolaze brže jer će njihovi podaci već biti u sistemu.
Za građane zemalja koje nisu članice EU, uključujući i Zapadni Balkan, ovaj sistem donosi i dodatnu promjenu. Ulazak u Šengen više neće biti stvar samo pokazivanja pasoša i oslanjanja na pečat. Sada će svaka posjeta biti detaljno zabilježena. To znači da, na primjer, ukoliko nekome istekne dozvoljenih 90 dana boravka u periodu od šest mjeseci, sistem će odmah registrirati prekršaj i automatski upozoriti vlasti.
Nadležni poručuju da je cilj ovih mjera povećanje sigurnosti u Evropi, posebno u vremenu kada se suočava s izazovima ilegalne migracije i sve većim brojem prijetnji. Biometrijski podaci smanjuju mogućnost zloupotrebe dokumenata i omogućavaju bržu identifikaciju onih koji pokušavaju da izbjegnu zakonske obaveze. S druge strane, za obične građane to znači više kontrole i manje privatnosti, jer njihovi podaci ostaju pohranjeni u velikim bazama.
Mnogi putnici već izražavaju zabrinutost zbog mogućih gužvi na granicama, naročito na prelazima između Hrvatske i susjednih zemalja. Ako se istovremeno pojavi veliki broj putnika koji prvi put ulaze u sistem, procedura može potrajati duže nego što smo navikli. Stručnjaci savjetuju da oni koji planiraju put u EU od 12. oktobra računaju na dodatno vrijeme za prelazak granice, posebno tokom praznika i sezonskih putovanja.
U konačnici, prelazak granice od 12. oktobra više neće biti rutinska formalnost. Umjesto kratkog pečata, sada nas čekaju kamere, skeneri i pitanja. Za mnoge će to značiti veću sigurnost, ali i manje privatnosti. Kako god da se gleda, ovo je nova era putovanja u Evropu – digitalna, biometrijska i
