Danas ćemo pisati o opasnosti koje donose visoke temperature koje su nas u posljednjih par dana spopale, a o čemu je riječ pročitajte u nastavku. U Srbiji traje dugotrajan toplinski val pa se raspituju o njegovom utjecaju na zdravlje i gornjoj granici temperature koju ljudsko tijelo može podnijeti. Znanstvenici su dali odgovor.
Mokri termometar, koji se sastoji od živinog toplomjera zatvorenog u vlažnu krpu, može mjeriti i temperaturu i vlažnost, što rezultira jasnim očitanjem u usporedbi s temperaturama koje su objavili lokalni mediji ili mobilne aplikacije.
Kada razina vlage poraste, ljudsko tijelo osjeća povećanu razinu nelagode zbog otežanog isparavanja znoja, što je ključno za hlađenje. Međutim, ako se temperatura i vlažnost ne poklapaju na visokim razinama, mokra temperatura termometra neće se približiti gornjoj granici ljudske tolerancije, kao što je potvrdio Colin Raymond, postdoktorski istraživač u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon specijaliziran za ekstremne vrućine.
U slučajevima kada su i temperatura i vlažnost iznimno povišeni, mokra temperatura termometra može eskalirati do razina koje se smatraju opasno visokima. Za ilustraciju, ako atmosferska temperatura iznosi 46 stupnjeva, a vlažnost je relativno niska, otprilike 30 posto, mokra temperatura termometra zabilježit će samo 30 stupnjeva.
Nasuprot tome, kada temperatura zraka dosegne 39 stupnjeva, a vlaga se popne na 77 posto, mokri termometar zabilježit će temperaturu od 35 stupnjeva. Na ekstremnoj vrućini i vlazi, ljudi se bore da održe svoju tjelesnu temperaturu, što onemogućuje njihovu sposobnost da pravilno funkcioniraju. Raymond je u intervjuu za Live Science pojasnio da čak i ako temperatura mokrog termometra premašuje našu tjelesnu temperaturu, još uvijek se možemo znojiti, ali učinak hlađenja neće biti dovoljan da podrži bitne fiziološke procese.
Kada se temperatura podigne iznad 40 stupnjeva, tijelo ulazi u stanje hipertermije, što rezultira ubrzanim pulsom, prestankom znojenja, slabošću, pa čak i komom. Međutim, trenutna smrt nije neposredna posljedica kada temperatura mokrog termometra dosegne 35 stupnjeva. Prema izvješćima, procjenjuje se da nakon tri sata vrućina postaje nepodnošljiva.
Prikupljanje ovih (okvirnih) podataka omogućeno je istraživanjem koje je uključivalo pojedince koji su se uranjali u vruću vodu sve dok njihova tjelesna temperatura nije dosegla točku neizdrživog povećanja. Određivanje točne temperature na kojoj 35 stupnjeva, mjereno mokrim termometrom, postaje kobno je izazovno. Reymond sugerira da je smrtonosni raspon između 34 i 36,5 stupnjeva.
Čak i temperature ispod praga od 35 stupnjeva na ljestvici vlažnog termometra mogu se pokazati kobnim, budući da izravna sunčeva svjetlost i fizički napor igraju ključnu ulogu u određivanju ishoda takvih situacija. Treba napomenuti da je prelazak temperature mokrog termometra od 35 stupnjeva univerzalno priznat kao točka bez povratka za ljudski opstanak.
Opasnost od vrućine je veća za pojedince koji se bore za regulaciju svoje tjelesne temperature, uključujući starije odrasle osobe, osobe s određenim zdravstvenim problemima (poput pretilosti) ili one na lijekovima poput antipsihotika. Toplinski udar može biti smrtonosan, čak i na temperaturama nižim od 35 stupnjeva (mjereno mokrim termometrom), zbog ovih različitih čimbenika rizika.
Povijesno gledano, ovo specifično očitanje temperature bilo je dokumentirano na ograničenim mjestima diljem svijeta. Međutim, od kasnih 1980-ih do danas, područja s ovim ekstremnim temperaturama uglavnom su bila koncentrirana u dolini rijeke Ind, koja obuhvaća središnji i sjeverni Pakistan, kao i duž južne obale Perzijskog zaljeva.