U današnjem članku govorimo o simptomu koji mnogi ljudi često zanemaruju, a koji u pojedinim slučajevima može biti upozorenje na ozbiljan problem sa srcem. Kada se spomene srčani udar, većina odmah pomisli na snažan bol u grudima i trnjenje lijeve ruke.
Međutim, ljekari upozoravaju da znakovi infarkta nisu uvijek tako očigledni. Posebno kod žena, simptomi mogu biti drugačiji, blaži i mnogo podmukliji, zbog čega se pomoć često potraži prekasno.
Jedan od simptoma koji može ukazivati na srčani udar jeste bol u vilici, vratu ili gornjem dijelu leđa. Mnogi ljudi taj osjećaj pripisuju umoru, stresu, lošem položaju tokom spavanja ili problemima sa zubima i kičmom. Ipak, stručnjaci upozoravaju da upravo ovakav neobičan bol ponekad može biti znak da srce ne dobija dovoljno kiseonika.
Kod žena se srčani udar često ne manifestuje klasičnim pritiskom u grudima. Umjesto toga, javlja se osjećaj nelagode u vratu, između lopatica ili u donjoj vilici. Nekada bol nije ni jak, već više podsjeća na peckanje, stezanje ili neugodan pritisak koji traje nekoliko minuta ili se povremeno vraća. Upravo zbog toga mnoge žene ne posumnjaju da je riječ o problemu sa srcem.
Osim bola u ovim dijelovima tijela, mogu se javiti i drugi simptomi poput iznenadnog umora, vrtoglavice, mučnine, hladnog znojenja ili kratkog daha. Neke osobe osjećaju neobjašnjivu slabost čak i nakon minimalnog napora. Ponekad se javlja i osjećaj tjeskobe ili pritiska u stomaku, zbog čega ljudi pomisle da imaju probavne smetnje.
Ljekari objašnjavaju da srce i određeni dijelovi tijela dijele iste nervne puteve. Zbog toga mozak ponekad “pogrešno” tumači odakle dolazi bol. Umjesto da se bol osjeti direktno u grudima, može se proširiti prema vratu, ramenima, vilici ili leđima. Ovo je jedan od razloga zašto srčani udar nije uvijek lako prepoznati na vrijeme.
Žene često kasnije dolaze u bolnicu jer simptome pripisuju stresu, iscrpljenosti ili hormonalnim promjenama. Takođe, mnoge su navikle da ignorišu vlastite tegobe i prvo brinu o porodici i svakodnevnim obavezama. Upravo zbog toga stručnjaci stalno naglašavaju koliko je važno slušati svoje tijelo i reagovati na neobične simptome.
Rizik od srčanog udara povećavaju visoki krvni pritisak, pušenje, dijabetes, gojaznost i povišen holesterol. Dugotrajan stres i nedostatak fizičke aktivnosti takođe imaju veliki uticaj na zdravlje srca. Iako se infarkt češće povezuje sa starijim osobama, sve više mlađih ljudi ima probleme sa kardiovaskularnim zdravljem zbog načina života i loših navika.
Posebno treba obratiti pažnju ako se bol javlja tokom fizičkog napora ili emocionalnog stresa, a smanjuje kada osoba miruje. To može biti znak da srce ne funkcioniše pravilno. Ako se uz bol javi otežano disanje, hladan znoj ili osjećaj nesvjestice, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Važno je znati da nisu svi srčani udari isti. Neki počinju naglo i intenzivno, dok drugi nastaju postepeno. Simptomi mogu trajati satima, pa čak i danima prije ozbiljnog pogoršanja. Upravo zato ne treba čekati da bol postane nepodnošljiv kako bi se reagovalo.
Mnogi ljudi naprave grešku pa pokušavaju da “prespavaju” tegobe ili čekaju da prođu same od sebe. Međutim, kod srčanog udara vrijeme igra ključnu ulogu. Što se prije otvori začepljena krvna žila i uspostavi normalan protok krvi prema srcu, veće su šanse za oporavak i manja mogućnost trajnog oštećenja srčanog mišića.
Redovni pregledi mogu pomoći da se problemi otkriju na vrijeme. Kontrola krvnog pritiska, šećera i holesterola veoma je važna, posebno kod osoba koje imaju porodičnu istoriju srčanih bolesti. Zdravija ishrana, više kretanja i prestanak pušenja mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija.
Stručnjaci savjetuju da se nikada ne ignorišu neobični bolovi i promjene koje tijelo šalje. Iako mnogi simptomi mogu imati bezazlen uzrok, ponekad upravo oni predstavljaju prvo upozorenje na ozbiljan problem. Posebno je važno reagovati ako se tegobe pojavljuju iznenada, traju duže ili se ponavljaju.
Bol u vilici, vratu ili leđima ne mora uvijek značiti srčani udar, ali ako je praćen umorom, mučninom, otežanim disanjem ili osjećajem pritiska, ne treba ga zanemariti. Pravovremena reakcija može spasiti život i spriječiti teške posljedice. Upravo zato ljekari stalno podsjećaju da srce ne upozorava uvijek na isti način i da je ponekad dovoljno obratiti pažnju na signale koje većina ljudi nikada ne bi povezala sa ovim opasnim stanjem.
