Odmor je ključan za održavanje cjelokupnog zdravlja, osobito za pojedince koji se suočavaju s kroničnim bolestima. Budući da svaki organizam ima svoje karakteristike, važno je spavanje prilagoditi osobnim potrebama i dnevnoj rutini. Unatoč tome, postoje općenite smjernice koje se tiču količine sna koja se preporučuje za različita razdoblja života.
Smjernice za trajanje sna:
– Novorođenčad (0-3 mjeseca): 14-17 sati
– Bebe (4-11 mjeseci): 12-15 sati.
– Mala djeca (1-2 godine): 11-14 h.
– Predškolci (3-5 godina): 10-13 h.
– Školski uzrast (6-13 godina): 9-11 sati
– Adolescenti (14-17 godina): 8-10 sati
– Mladi odrasli (18-25 godina): 7-9 sati
– Odrasli (26-64 godine): 7-9 sati
– Seniori (65 godina i stariji): 7-8 sati
Značaj dovoljnog sna:
– Depresija: nedosljedni obrasci spavanja mogu pogoršati simptome depresije.
– Glavobolje: Nedovoljno sna može dovesti do glavobolje i ometati rad neurotransmitera kao što je serotonin.
Dijabetes: Pretjerana količina sna može povećati šanse za razvoj dijabetesa tipa 2.
Bol u leđima: Dugotrajna neaktivnost tijekom spavanja može dovesti do bolova u leđima.
Pretilost: Pretjerano spavanje može ometati metabolizam, što rezultira skladištenjem energije kao masti.
Bolest srca: Dugotrajno spavanje može povećati vjerojatnost razvoja bolesti srca.
Smjernice za održavanje zdrave prakse spavanja Rutina spavanja:
Uspostavite i pridržavajte se redovite rutine spavanja.
Jutarnje buđenje: Ako se osjećate umorno, okrijepite se tuširanjem i sudjelujte u nekom obliku tjelesne vježbe.
Hidratacija: Kako biste poboljšali hidrataciju tijela, konzumirajte vodu nakon buđenja. Naše fizičko i psihičko blagostanje uvelike ovisi o važnosti sna. Slijedeći preporučena trajanja spavanja i njegujući zdrave prakse spavanja, možete podići kvalitetu života i smanjiti vjerojatnost raznih zdravstvenih problema.
BONUS TEKST:
Fizički simptomi tjeskobe mogu uključivati drhtavicu, ubrzan rad srca, vrtoglavicu, znojenje i otežano disanje. Ovo stanje, često izazvano strahom od poniženja, smrti ili drugim nekontroliranim negativnim pojavama, može biti ozbiljno iscrpljujuće i utjecati na dnevne aktivnosti.
Biljni suputnik u borbi protiv tjeskobe, korijen sladića (znanstveni naziv: Glycyrrhiza glabra) predstavlja prirodni lijek za ove probleme.
Poznata po svojim terapeutskim prednostima, ova biljka sadrži spoj sličan kortizolu, koji pomaže tijelu u učinkovitijem upravljanju tjeskobom i stresom. Osim toga, podupire pravilan rad nadbubrežnih žlijezda i potiče logično razmišljanje. Jednostavan recept za čaj od korijena sladića Za pripremu čaja uzmite komadić korijena sladića i nasjeckajte ga prije nego što ga stavite u zdjelu napunjenu vrućom vodom.
Pustite da vrije trideset sekundi, a zatim maknite s vatre. Ostavite smjesu da odstoji dvadesetak minuta, procijedite je i poboljšajte okus dodavanjem žličice meda ili agavinog sirupa.
Preporučljivo je konzumirati ovo tri puta dnevno.
Koje su dobrobiti korijena sladića? Korijen sladića potiče smirenost i ublažava simptome povezane sa stresom i tjeskobom.
- Također može pomoći kod kompulzivnog ponašanja koje proizlazi iz sumnje, poput stalnog provjeravanja jesu li vrata zaključana ili je li gas isključen. Uz redovitu konzumaciju, ovaj čaj može pomoći u ponovnom uspostavljanju normalnog funkcioniranja i smanjenju neodoljivih osjećaja kao što su strah i depresija. Za osobe koje se suočavaju s tjeskobom i stresom, korijen sladića nudi prirodni lijek koji pruža olakšanje bez oslanjanja na lijekove. Pijuckanje ovog čaja može poslužiti kao početni korak prema bijegu iz neumoljivog kruga tjeskobe.
