Nakon četverogodišnjeg boravka u Bosni i Hercegovini, Denise, srpska snaha Jovana i Argentinka porijeklom, nedavno se okrenula društvenim mrežama kako bi prenijela svoju stalnu zbunjenost određenim iracionalnim elementima balkanske kulture.
Upuštajući se u svoje uloge službenika avio-kompanije i odlazeći na različite lokacije, latinsko-balkanska porodica, kako sami sebe od milja nazivaju, ukrstila se u Dubaiju, Ujedinjeni Arapski Emirati. Upravo u ovom živopisnom gradu njihova veza je procvjetala, što ih je dovelo do odluke da puste korijene u Banja Luci. Argentinska članica porodice neprimetno se prilagodila svom novom okruženju, iako postoje određeni elementi koji je i dalje zbunjuju. Sa najvećom iskrenošću, iskreno je izrazila ova razmišljanja na svom Instagram nalogu “Balkatinos”.
Pozdrav, ovaj video je posebno namenjen onima koji su poreklom sa Balkana. Moja svrha obraćanja vama je da potražim pomoć oko nekoliko zbunjujućih stvari koje me i dalje zbunjuju, uprkos mom četverogodišnjem mandatu u ovoj oblasti. Denise, u svom stanju zbunjenosti, dovodi u pitanje neobičnu frazeologiju koja se koristi kada se oprašta od gostiju. Ona smatra da je prilično zbunjujuće da kada gosti odu, ljudi im zovu da “uđu”. Ona razmišlja o kontradiktornoj prirodi ove izjave, jer je gost već prisutan, a ipak upućen da „dođe“. Znači li to da se gost treba vratiti? Denise izražava svoju zbunjenost, tražeći jasnoću po ovom pitanju. Nadalje, ona skreće pažnju na još jednu neobičnost koja je uočena na Balkanu – njihovo čudno vezivanje za plastične kese.
Unatoč dostupnosti estetski ugodnih platnenih vrećica, Denise napominje da prevladava sklonost prema plastici. U svom prosvjetljujućem videu pod naslovom “O Bože, još uvijek imam toliko pitanja”, Denise ulazi u bezbroj zbunjujućih pojava koje se trudi da shvati. Možete li objasniti motivaciju iza vašeg ponašanja prema meni? Zbunjujući izazov na mom putu učenja novog jezika proizlazi iz zbunjujuće navike majki koje svoje kćerke nazivaju “sinovima”. Čini se da je upotreba izraza “sin” i “sinovi” široko rasprostranjena, što me navodi da razmislim o osnovnim motivima koji stoje iza ovog jezičkog fenomena. Praksa označavanja braće i sestara kao “rođaka” umjesto da ih se prizna odgovarajućom terminologijom me zbunjuje.
Evidentno mi je da ako vam je neko brat ili sestra, logično ga je identifikovati kao takvog. Pojam zamjene termina “rođaci” za ovu porodičnu vezu je nešto što ne mogu razumjeti. Postoji velika nedoumica oko fundamentalnog pitanja o kojem je riječ. Tokom cijele ljetne sezone imao sam priliku da učestvujem u brojnim radosnim prilikama kao što su vjenčanja, krštenja i druge svečanosti. Na moje zaprepaštenje, supa se konstantno pojavljivala na jelovnicima restorana, čak i za vreme velikih temperatura koje su se penjale do 38 stepeni.
Uključivanje supe u takvim okolnostima ostavilo me je krajnje zbunjeno. Argentinka je otvoreno izrazila svoj skepticizam, ispunjena osjećajem čuđenja. Sadašnje stanje ostaje nepromijenjeno, bez ikakvih modifikacija. U odeljku za komentare, mnogi njeni pratioci su se potrudili da joj lično objasne svaki aspekt, sa ciljem da je u potpunosti urone u kulturu Balkana. Međutim, bilo je i pojedinaca koji nisu bili u mogućnosti da daju uvid u svoju tradiciju i običaje. U jednom posebnom komentaru stoji: “Iskreno rečeno, nedostaje nam konačno objašnjenje za sve gore navedene aspekte; mi jednostavno nastavljamo i zaključujemo tamo.”
