Od 1990. do 2019. zabilježen je porast od 79 posto slučajeva raka među mladim pojedincima u svijetu, popraćen povećanjem stope smrtnosti od 28 posto.
Nikola DeVito, onkolog iz Sjeverne Karoline, govorio je o sve većoj učestalosti raka kod mlađih osoba, istaknuvši da je svaki novi pacijent kojeg vidi u svojoj klinici mlađi od 45 godina. Napominje da su i njegovi vršnjaci posljednjih godina primijetili ovaj demografski pomak , što povezuje s konzumacijom ultraprerađene hrane, navodi Daily Mail.
Od 1990. do 2019. zabilježen je porast od 79 posto slučajeva raka među mladim pojedincima u svijetu, uz 28 posto povećanje stope smrtnosti. Sjedinjene Države nalaze se na šestom mjestu po stopama raka s ranim početkom, s projekcijama koje pokazuju da će ta stopa nastaviti rasti do kraja desetljeća.
Otprilike 75 posto hrane koja se jede u SAD-u spada u kategoriju ultra-prerađene, prepune štetnih sastojaka i aditiva. Za razliku od Europe, gdje su na snazi stroži propisi i temeljitija testiranja, u SAD-u ova vrsta hrane uglavnom nije regulirana, iako su je studije povezivale s raznim zdravstvenim problemima.
DeVito je pozvao čelnike industrije i zakonodavce da zaštite javnost od opasnih proizvoda provedbom strožih propisa o aditivima u hrani i povećanjem pristupa zdravijim opcijama.
Prema onkologu koji je govorio za STAT News, težnja da se Amerikanci zaštite od kancerogenih tvari i drugih zdravstvenih rizika trebala bi se uzdići iznad političkih motiva i pristrasnosti kako bi se uspješno suprotstavilo lobiranju industrije. To se postiglo duhanom, a može se postići i hranom.
Ranija istraživanja pokazala su da ultra-prerađena hrana, koja je napravljena sa sintetičkim dodacima, može poremetiti mikrobiom crijeva, oštetiti crijevnu sluznicu i dovesti do kroničnih upalnih stanja, što sve povećava vjerojatnost razvoja raka.
DeVito, specijalist za gastrointestinalne karcinome poput raka debelog crijeva i želuca, smatra da prehrana može značajno pridonijeti prevenciji.
Studija provedena prošle godine došla je do sličnog zaključka, otkrivajući “trajne značajne veze između konzumacije ultraprerađene hrane i raznih oblika raka”, kao što su rak debelog crijeva, dojke i gušterače.
Stručnjaci savjetuju da se uz masnoće i šećer veći fokus usmjeri na same sastojke. Njihova analiza pokazuje da je značajna količina takozvane “zdrave” hrane krcata umjetnim sastojcima, što ju još jednom svrstava u ultra-prerađenu. Preporučuju potrošačima da se odluče za proizvode koji sadrže manje od pet sastojaka i da se klone onih sa složenim ili teško razumljivim komponentama.
