Nove studije pokazale su da je optimalna temperatura za kuhanje kave u rasponu od 90 do 96 stupnjeva Celzijusa. Zbog toga je voda koja se izravno kuha u kuhalu za vodu prevruća za pripremu kave. Ako je kava vaš omiljeni napitak, onda je vjerojatno da ste uspostavili rutinu za njezino kuhanje.
Možda preferirate dvije žličice šećera ili možda imate određenu količinu mlijeka koju dodajete kako biste zadovoljili svoj ukus. Prema riječima stručnjaka, većina ljudi nepravilno kuha kavu. Iako možete dati prednost vrsti kave koju pijete, poput strojno kuhane ili instant, čini se da je temperatura vode kritični element koji mnogi od nas zanemaruju, navodi Mirror. Većina ljudi kavu radi kod kuće zagrijavanjem vode u kuhalu za vodu na oko 100 stupnjeva Celzijusa.
Moglo bi se tvrditi da ova metoda pripreme ne zadovoljava standarde pravilnog kuhanja kave, što rezultira neoptimalnim uživanjem u omiljenom toplom napitku. Nedavne analize pokazale su da je optimalan temperaturni raspon za kuhanje kave između 90 i 96 stupnjeva Celzijusa. Kao rezultat toga, svježe prokuhana voda smatra se prevrućom za posao. Kako bi se postigla najbolja temperatura kuhanja, stručnjaci iz InSinkEratora preporučuju da se prokuhana voda ohladi otprilike pet minuta prije nego što se koristi za pripremu kave. Kako biste osigurali savršenu šalicu kave, stručnjaci predlažu ugradnju termometra koji jamči idealnu temperaturu vode. Kako bi topli napitci bili stručno pripremljeni, ključno je održavati točne temperature. Optimalne temperature za razne napitke su sljedeće: Da bi kava bila optimalne temperature, preporučuje se da bude u rasponu od 90 do 96 stupnjeva Celzijusa. Optimalni raspon temperature za posluživanje crnog čaja je između 90 i 98 stupnjeva Celzijusa.
Stručnjaci sugeriraju da je za učinkovito kuhanje zelenog čaja idealno zagrijavanje vode na 80 stupnjeva Celzijusa. Optimalan način kuhanja biljnog čaja postiže se postupkom namakanja u vodi koja je zagrijana do vrelišta od 100 stupnjeva Celzijusa. U vrućoj čokoladi najbolje je uživati na temperaturi između 71 i 85 Celzijevih stupnjeva. Klasificiran kao alkaloid, kofein pripada obitelji metilksantina, koja također uključuje teobromin i teofilin, a oba se mogu naći u različitim omjerima u kakau i različitim vrstama čajeva. Točan utjecaj kofeina na ljudsko tijelo ostaje pomalo nejasan. Međutim, postoje spekulacije da nakon konzumacije kofein može povećati količinu neurotransmitera kojima raspolaže središnji živčani sustav, čime se olakšava njegov rad.
Utjecaj kofeina na metabolički proces slobodnih masnih kiselina vrlo je moćan, uzrokujući značajan porast njihovog otpuštanja u krvotok. Ova pojava je koristan mehanizam tijekom tjelesne vježbe jer potiče sagorijevanje dodatne masti dok glikogen, glukoza i aminokiseline ostaju netaknuti. Slično tome, održavanje dužeg razdoblja povišene razine šećera u krvi dovodi do poboljšane funkcionalnosti mišića i mozga. Ovo trajno povećanje razine šećera u krvi pojačava aktivnost mozga, što dovodi do fluidnijeg i neprekinutog iskustva učenja.
