U raznim hranjivim namirnicama poput mahunarki, orašastih plodova, žitarica i sjemenki postoji prirodni antinutrijent koji se zove fitinska kiselina. Jedna od glavnih uloga ove kiseline je vezanje esencijalnih minerala poput bakra, magnezija, joda, željeza i cinka, sprječavajući njihov unos u tijelo.
Kao rezultat toga, tijelo eliminira te minerale jer nisu pružili nikakvu korist, što u konačnici uzrokuje nedostatke esencijalnih hranjivih tvari. Endokrinolog Zuhra Pavlova identificirala je nekoliko namirnica koje obiluju fitinskom kiselinom, uključujući žitarice kao što su zob, riža i pšenica; mahunarke poput graha, leće, graška i soje; orašasti plodovi kao što su kikiriki, lješnjaci, bademi i orasi; i sjemenke poput suncokreta, maka, lana, bundeve i sezama.
Pretjerani unos fitinske kiseline može imati nekoliko posljedica, uključujući značajan nedostatak minerala, poremećaje mišićno-koštanog sustava, oslabljen imunitet, probavne probleme i anemiju uzrokovanu nedostatkom željeza kod vegetarijanaca. Međutim, postoje načini za suzbijanje učinaka fitinske kiseline.
Toplinska obrada, kao što je kuhanje i pečenje, može smanjiti sadržaj fitinske kiseline za 30-35%. Uranjanje u vodu određeno vrijeme, u rasponu od 6 do 12 sati, ovisno o hrani, također može pomoći u smanjenju fitinske kiseline. Dodavanje octa ili limunovog soka u vodu može poboljšati rezultate.
Namakanje u sirutki još je jedna učinkovita metoda za neutralizaciju fitinske kiseline. Osim toga, klijanje graha i žitarica može smanjiti količinu fitinske kiseline za otprilike polovicu.
Za najučinkovitije rezultate preporučuje se kombinacija uranjanja i toplinske obrade.
Iako je istina da fitinska kiselina može spriječiti apsorpciju minerala i potencijalno uzrokovati štetu, važno je napomenuti da je ova hrana nevjerojatno hranjiva.
Srećom, odgovarajućim metodama obrade poput namakanja, toplinske obrade i klijanja, sadržaj fitinske kiseline može se značajno smanjiti, što vam omogućuje da u potpunosti iskoristite prednosti ove hrane bogate hranjivim tvarima.
BONUS TEKST :
Smješten na Srednjoatlantskom hrptu, Island je poznat po svojim kontrastnim elementima leda i vatre, s vulkanima i ledenjacima koji očaravaju posjetitelje. Jednako su cijenjeni i kultni termalni izvori u zemlji, koji zauzimaju značajno mjesto u prirodnoj baštini Islanda. Osim svoje estetske privlačnosti, ovi termalni bazeni igraju vitalnu ulogu u svakodnevnom životu i kulturnim običajima islandskog naroda. Vrijedno je napomenuti da je geotermalna aktivnost Islanda rezultat njegovog položaja na divergentnoj granici gdje se razdvajaju euroazijska i sjevernoamerička ploča.
Prepuna geotermalnih značajki kao što su topli izvori, gejziri i termalni bazeni, ova regija geoloških aktivnosti može se pohvaliti obiljem prirodnih čuda. Među njima, poznata Plava laguna na poluotoku Reykjanes stoji kao najslavniji termalni izvor na Islandu. Ovaj potpuno prirodni bazen duguje svoj nastanak geotermalnoj aktivnosti koja izvire iz obližnje elektrane.
Laguna godišnje privuče više od milijun posjetitelja koji dolaze iskusiti ljekovita svojstva vode bogate mineralima, posebno silicijem i sumporom. Osim što su popularno turističko odredište, islandski topli izvori nude razne zdravstvene prednosti, što ih čini vrijednim izvorom za opuštanje i društvenu interakciju.
Voda koja se nalazi u termalnim izvorima sadrži obilje prirodnih minerala koji potječu od zemljine unutarnje topline. Ove mineralne komponente posjeduju izvanredna ljekovita svojstva i pokazale su se vrlo učinkovitima u liječenju različitih kožnih bolesti poput psorijaze i ekcema. Štoviše, uranjanje u ove vruće izvore ne samo da potiče opuštanje mišića, već i poboljšava cirkulaciju krvi, što u konačnici pridonosi općoj dobrobiti tijela. Za Islanđane termalni izvori imaju značaj koji nadilazi puko opuštanje; sastavni su aspekt njihovog društvenog tkiva.
Lokalna zajednica ne samo da traži aktivnosti u slobodno vrijeme, već također traži bazene i termalne izvore kao sredstva za druženje i stvaranje veza. Tijekom zimskih mjeseci, kada vlada mrak i niske temperature, ovi termalni izvori služe kao utočište topline i druženja. Uobičajeno je da stanovnici posjećuju ove bazene i izvore ne samo radi opuštanja, već i kao mjesto okupljanja za sudjelovanje u značajnim razgovorima i njegovanju odnosa.
Tijekom zime, kada prevladavaju mrak i niske temperature, termalni izvori nude izvrsnu priliku za traženje topline i uživanje u društvu prijatelja. Osim što je privlačan turistima, Island koristi svoju geotermalnu aktivnost u svrhe održive energije. Kao rezultat toga, približno 25% proizvodnje električne energije u zemlji dolazi iz geotermalnih elektrana, koje također imaju ključnu funkciju grijanja stambenih i poslovnih objekata.
Korištenje obnovljivih izvora razlog je statusa Islanda kao jedne od najodrživijih zemalja na svijetu. Ne samo da je Island poznat po svojim prirodnim krajolicima koji oduzimaju dah, već služi i kao izvanredan primjer iskorištavanja geotermalnih resursa na održiv i koristan način, što koristi i lokalnom stanovništvu i posjetiteljima.
