Meso je osnovna namirnica svakog kućanstva. Mnoge osobe ne mogu da zamisle svoj jelovnik bez mesa. Međutim , jako je bitno da tnate da ni svako meso nije dobro za naš organizam.
Gastroenterolog Vojislav Perišić svojedobno je za Prvu TV podijelio svoja saznanja o najkvalitetnijem mesu. “Preporučljivo je konzumirati porciju mesa dnevno; dok je soja prihvatljiva, osobno je ne preferiram. Dopustite mi da objasnim da je u jednoj američkoj mesnici govedina dominantan izbor od mesa.
Teletina je manje omiljena, kao i govedina drži prvo mjesto u svojoj jarkoj crvenoj boji, što ukazuje na visok sadržaj željeza, također se može naći i cink. “Kad se bira goveđi komad, on obično sadrži masnoću koja je korisna i daje vitamin D. Govedina je ekonomičan izbor i superiornija je od svinjetine.
Preporučljivo je konzumirati samo svinjski but, a kada je sušen , trebalo bi ograničiti njihov unos na crveni dio”, naveo je dalje, kao liječnik.
Od kojih vrsta mesa bismo se trebali suzdržati?
Naime, četiri su kategorije mesa koje bi trebalo izbjegavati.
Odrezak Dr. Kecia Joy tvrdi da konzumacija odreska može izazvati upalu u tijelu i pridonijeti debljanju ako se konzumira u prevelikim količinama. Ove su namirnice bogate zasićenim mastima koje podižu razinu nezdravog kolesterola i povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Janjetina Janjetina se može konzumirati u rijetkim prilikama; međutim, važno je napomenuti da sadrži značajnu količinu masti, što može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Svinjska rebra Svinjetina se zbog visokog udjela masti svrstava među nepoželjne namirnice.
Kobasice Mesni proizvodi često se pojavljuju na gotovo svakom popisu namirnica koje se smatraju štetnima za naše zdravlje. Prerađene vrste, koje su često bogate solju i krcate aditivima, predstavljaju značajnu štetu ako se konzumiraju u prekomjernim količinama.
BONUS :
Nedavna objava pokazala je da se nordijska prehrana smatra zdravijom od mediteranske prehrane. U svjetlu toga, gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić podijelio je svoja saznanja o sličnostima i razlikama između ova dva načina prehrane, zajedno s njihovim utjecajima na zdravlje.
“Postoji značajna razlika između ova dva pristupa prehrani, koja leži u masnoćama koje se koriste. Mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje, dok nordijska prehrana koristi ulje uljane repice. Iako ta ulja dijele sličan lipidni sastav i oba sadrže najzdravije masnoće, Ipak, obje dijete nedvojbeno uključuju visokokvalitetne, zdrave masti koje obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama .Nadalje, bitno je izbjegavati pretjeranu konzumaciju šećera”, rekla je liječnica.
Rekao je da je ta razlika na sličan način očita u fizičkom izgledu pojedinaca koji su se pridržavali takve dijete dulje vrijeme.
“Razmotrimo pojedinca iz mediteranske regije, koji se može prikazati kao nešto preteški s izbočenim trbuhom, za razliku od vitkog skandinavskog dvojnika. Međutim, kada se ispituje učestalost hipertenzije i srčanih udara, stope su usporedive. Nedavne studije opsežno su istraživale Utjecaj prekomjerne tjelesne težine na aterosklerozu i srodna stanja pokazuju da vrsta masti igra značajnu ulogu, dok se čini da ukupna pretilost nema toliko utjecaja. Muškarac može nositi dodatnih 10 do 15 kilograma bez značajnih zdravstvenih problema “ izjavio je profesor Voja.
“U kuhanje pet ili šest puta tjedno uključite ulje uljane repice. Zalažem se za njegovu upotrebu zbog vrhunske kvalitete i relativno niže cijene u usporedbi s maslinovim uljem. Iako je skuplje od suncokretovog ulja, ne trebate ga koristiti u pretjeranim količinama postići okus; dovoljna je i jedna litra da izdrži dulje vrijeme, a to je i zdravija varijanta, jer se suncokretovo ulje ne smatra korisnim”, rekao je gastroenterolog Perišić.
