Stiglo nam je proleće , a poznato je da tada  naša tela postaju podložnija virusnim infekcijama, zbog čega je neophodno da se fokusiramo na jačanje imunog sistema. Prije nekoliko godina, dr. Perišić, gastroenterolog, dao je vrijedne uvide o vrstama namirnica koje nam mogu pomoći da postignemo ovaj cilj.

 

Potentni hren

Prema rečima dr Voje, pileća supa je poznata po svojoj efikasnosti u borbi protiv prehlade. Međutim, on predlaže da poboljšate njegova antiinfektivna svojstva tako što ćete u svoj obrok dodati dvije žličice ove salate. Na taj način promovirate čišćenje nosnih prolaza i eliminaciju sekreta. Važno je napomenuti da ova preporuka nije prikladna za djecu mlađu od dvije godine.

 

Okus hrena je robustan, a njegova aroma je nevjerovatno snažna, gotovo kao da ima sposobnost “otključavanja” disajnih puteva. Upravo zbog toga se često kombinuje sa drugom hranom. U Vojvodini se, na primer, obično konzumira kao sos uz rinflajš. Mnogi pojedinci ga radije pomiješaju s vinskim sirćetom prije nego što ga pokapaju preko paprike, krompira i šargarepe. Pored toga, ren se može skuvati u čaj koji u kombinaciji sa medom pruža izuzetna lekovita svojstva kod prehlade i efikasno čisti bronhijalne prolaze.

 

Prema riječima gastroenterologa, ključno je konzumirati značajnu količinu ovog moćnog prooksidansa. Ponos je sveprisutna sila, koja cvjeta bez ograničenja. Međutim, važno je napomenuti da pripremljeni hren ne treba čuvati duže, idealno ne duže od dva ili tri mjeseca, jer će izgubiti svoju moć.

 

Bronhi se mogu efikasno očistiti konzumiranjem bele rotkvice.

Salata od bele rotkvice je obavezan dodatak na našem jelovniku tokom ovih zimskih nedelja.

Prema rečima dr Voje, Japanci odavno veruju da bela rotkva služi kao prirodno sredstvo za čišćenje našeg organizma, konzumirajući je u značajnim količinama. Prepuna vitamina C i antioksidansa, ovo povrće nudi brojne zdravstvene prednosti. Međutim, važno je da budete umjereni kada konzumirate bijelu rotkvu, jer prekomjeran unos može dovesti do nelagode u želucu. Dr Voja takođe deli idealnu količinu bele rotkvice za uparivanje sa prazničnim gurmanskim jelima za optimalne rezultate.

 

 

 

Preporučeni dnevni unos rotkvice kada se koristi u pečenju je oko 100 grama. Međutim, izazov leži u njegovom potencijalu da izazove iritaciju zuba i desni. Da bi se ublažio ovaj problem, ugrađena je kombinacija ulja i vinskog octa, što mu omogućava da odstoji neko vrijeme. Osim toga, nema potrebe za dodatnim vitaminom C. Zanimljivo je da bijela rotkvica može zadržati svoja nutritivna svojstva do pet mjeseci kada se čuva na hladnom i tamnom mjestu.

 

Od svega povrća, cvekla se smatra najhranljivijim.

Prema riječima dr. Perišića, salate od cvekle u zimskom periodu izuzetno su hranljive. Kombinacijom cvekle, hrena i bijelog luka možete napraviti salatu koja nudi izvanredne antioksidativne prednosti. Nema potrebe da tražite paradajz, papriku ili drugo povrće da biste postigli ove zdravstvene prednosti. Osim toga, ova salata je odličan izvor željeza. Za optimalne rezultate dr. Perišić preporučuje da dnevno konzumirate jednu litru svježe iscijeđenog soka od cvekle.

 

Celer je pogodan za konzumaciju čak i za dojenčad.

Prema rečima dr Voje, celer nije samo vredna namirnica već i snažan antioksidans. Njegova salata se najčešće konzumira tokom zime, a zanimljivo je da se sa njom upoznaju i bebe već u petom mesecu.

 

Klasična salata sa kombinacijom zrelog paradajza i ukusnog praziluka.

Prema riječima dr. Perišića, sok od paradajza s prazilukom je nostalgično jelo iz mladosti koje bismo jeli prije večere. Praziluk je veoma hranljiv, sadrži velike količine inulina i vitamina C. Ova salata je zaista izuzetna, jer samo jedna porcija uz obrok eliminiše potrebu za dodatnim vitaminskim suplementima.

 

 

Po čemu se ove salate razlikuju od onih ograničenih na zimsku proizvodnju u staklenicima?

Dr Perišić je istakao nutritivnu vrijednost zimskih salata, koje daju iste esencijalne nutrijente kao ljetne salate, poput vitamina C i antioksidansa. Osim toga, sadrže željezo, minerale, cink, selen i još mnogo toga. Umjesto da traži skupe artikle ili da se oslanja na takozvane “stručnjake”, dr. Perišić predlaže da se ove tradicionalne namirnice ponovo uvedu djeci, jer su one bile osnovni u njihovoj ishrani u djetinjstvu. Na taj način vjeruju da možemo ojačati svoj imunološki sistem i bolje se zaštititi od gripe i virusa.
Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here