Tijekom naših ranih godina naši su roditelji bili nepokolebljivi u svom inzistiranju na uključivanju zelene hrane u našu prehranu, posebice graška i špinata. Ipak, vrijedi napomenuti manje poznatu činjenicu o grašku: njegova višestruka svojstva. Iako su prepuni esencijalnih vitamina i proteina, učinkovito služeći kao prirodna ljekarna, oni također posjeduju sposobnost izazivanja alergija i potencijalnog doprinosa raznim zdravstvenim komplikacijama.
U jednoj porciji graška od 80 grama otkrit ćete niz hranjivih tvari, koje se sastoje od 67 kalorija i 12,5 grama ugljikohidrata. Osim toga, grašak sadrži vitalne komponente poput vlakana, vitamina A, K, C, mangana, željeza i fosfora. Konzumacija graška može uzrokovati probavne probleme i nelagodu u želucu. Nasuprot tome, prisutnost lektina u grašku može dovesti do nadutosti, plinova, zadržavanja tekućine i gastritisa.
Nadalje, postojanje fitinske kiseline u grašku potencijalno može spriječiti sposobnost tijela da asimilira ključne minerale poput željeza, kalcija, magnezija i cinka. Konstantan unos graška, koji obiluje ugljikohidratima, može pridonijeti povećanju tjelesne težine. Zdravstveni stručnjaci primijetili su da pretjerana konzumacija graška, s obzirom na povećanu razinu proteina u njemu, potencijalno može dovesti do oštećenja bubrega.
Prema Healthshots.com, konzumacija graška može rezultirati povišenim razinama mokraćne kiseline, što u konačnici uzrokuje pojavu nelagode u zglobovima. Stručnjaci za prehranu predlažu da bi pojedinci trebali uključiti tri do četiri žlice konzerviranog graška u svoju dnevnu prehranu kako bi ispunili svoje prehrambene potrebe.
Konzumacija prekomjerne količine purina iznad preporučenog unosa može imati štetne učinke, poput pojave jakih plinova i inhibicije proizvodnje enzima, što u konačnici može dovesti do distrofije masne jetre. Kako bi se zaštitili od potencijalnih zdravstvenih problema, preporučljivo je starijim osobama izbjegavati konzumaciju konzerviranog graška jer on ima sposobnost zadržavanja purinske kiseline u mišićima.
Osobama koje pate od poremećaja gušterače savjetuje se da se klone konzerviranog graška jer sadrži prekomjerne količine šećera i soli. Nadalje, osobe s gastrointestinalnim problemima, gihtom, kolecistitisom, gastritisom i čirevima trebaju se suzdržati od konzumacije ove namirnice. Savjetuje se umjerena konzumacija zelenog graška jer se kao moguća posljedica može pojaviti nadutost.Ovo je osobito ključno za određene populacije, uključujući malu djecu, trudnice i osobe koje doje.
BONUS TEKST:
Ulaskom u srednje godine javlja se problem kada višak škroba rezultira nakupljanjem viška kilograma. Kako biste to spriječili, razmislite o zamjeni krumpira, graška ili kukuruza špinatom ili mrkvom. Ako ste već skloni povrću umjesto slatkim grickalicama i prerađenim jelima, već ste donijeli mudru odluku za svoje zdravlje. Ipak, ključno je biti svjestan da određene vrste povrća još uvijek mogu pridonijeti debljanju u srednjim godinama.
Tijekom ovog određenog razdoblja, tjelesni metabolizam doživljava smanjenje brzine. Skupina istraživača s Harvarda provela je istraživanje koje je otkrilo zanimljivo otkriće: unošenje samo 100 g više krumpira, graška ili kukuruza u dnevne obroke moglo bi dovesti do osjetnog povećanja struka od 2-3 kilograma.
Pojedinci koji konzumiraju znatne količine graška, kukuruza šećerca i krumpira skloniji su debljanju u usporedbi s onima koji preferiraju povrće bez škroba poput brokule, mrkve ili špinata. Istraživači na Harvardskoj školi javnog zdravstva TH Chan proveli su opsežnu analizu skupine od 136 432 osobe mlađe od 65 godina u razdoblju od 24 godine, od 1986. do 2014.
Njihovi su nalazi otkrili da usvajanje prehrane bogate hranom bogatom vlaknima kao što su cjelovite žitarice, jabuke i kruške mogu potencijalno neutralizirati štetne učinke debljanja tijekom srednje dobi. Kroz niz upitnika od sudionika se tražilo da otkriju pojedinosti o svojim osobnim osobinama, razini zdravstvenog obrazovanja, izboru životnog stila i drugim čimbenicima relevantnim za njihovu opću dobrobit.
Ove su ankete provedene na početku studije i zatim ponavljane u intervalima od 2 do 4 godine. Tijekom četiri godine, pojedinci su u prosjeku primijetili povećanje težine od približno 1,5 kg. Studijom je otkriveno da postoji značajna korelacija između debljanja i porasta glikemijskog indeksa i glikemijskog opterećenja, koji služe kao pokazatelji utjecaja različitih namirnica na razinu šećera u krvi.
Istraživači su otkrili da ako bi pojedinac povećao svoju dnevnu konzumaciju škroba ili dodanog šećera za 100 g, mogao bi predvidjeti dodatno povećanje težine od otprilike 0,8 kg do 1,5 kg u razdoblju od četiri godine. Suprotno tome, ako bi netko povećao unos vlakana za 10 g dnevno, mogao bi doživjeti prosječno smanjenje težine od 0,7 kg.
