Tokom proteklih deset godina , primetili smo skoro nestanak zime i proleća. Umjesto toga, doživljavamo blage zime i sve intenzivnija ljeta. Kada uporedimo sadašnju zimu sa onim što je pred nama, evidentno je da nas čeka izazovno ljeto. Meteorolozi su već prognozirali šta nas čeka u predstojećoj sezoni.

 

 

 

 

Unatoč činjenici da zimska sezona 2023/2024. još nije završena, već je izvršila značajan utjecaj nametnuvši se kao jedna od najneobičnije toplijih zima u historiji, koja datira još od 1888. godine. Uzimajući u obzir prethodne prognoze i naknadne rekordnih temperatura koje su uslijedile nakon toplih zima, velika je vjerovatnoća da smo na rubu izuzetno užarenog ljeta.

 

 

U nedavno objavljenoj zimskoj sezonskoj prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) pojavljuje se intrigantan detalj. Važno je istaći da je najtoplija zima zabeležena 2007. godine, nakon čega je usledilo izuzetno toplo leto kada je Srbija doživela zapanjujuću temperaturu od 44,9 stepeni Celzijusa. Imajući to u vidu, Goran Pejanović, klimatolog i zamjenik direktora RHMZ-a, potvrđuje da nam predstoji još jedno turbulentno ljeto.

 

 

 

 

 

 

Goran Pejanović je jasno stavio do znanja da su leta i zime u Srbiji sve toplija, a da su klimatske promene ili globalno zagrevanje glavni faktor koji tome doprinose. Dok je globalna temperatura porasla za preko 1 stepen, Srbija je od 1951. godine zabeležila neverovatan porast od 2 stepena, premašivši svetski prosek. Trend ka višim temperaturama je evidentan, pri čemu četiri od pet najtoplijih godina nastupaju nakon 2018. godine, što ukazuje na ubrzanje klimatskih promjena. Prethodna zima je bila izuzetno topla, u Srbiji je normalna temperatura bila 3,9 stepeni, au Beogradu 4,5 stepeni. Kada se osvrnemo na podatke iz 2007. godine, ta godina je imala najvišu zabilježenu zimsku temperaturu, a slijedila su je vruća ljeta 2007., 2018., 2019. i 2022. godine, pri čemu je 2023. bila najtoplija. Ova povećanja temperature nisu ograničena na određena godišnja doba, već se primjećuju tijekom cijele godine.

 

Klimatolog ističe da, uz klimatske promjene, atmosfersko-okeanski fenomeni značajno doprinose eskalaciji vrućine posljednjih godina. Konkretno, on naglašava uticaj “El Niña”, tople pojave u Pacifiku i tropskom okeanu, koja je doprinijela ukupnom porastu godišnjih temperatura. Gledajući nadolazeće ljeto, klimatske prognoze zasnovane na numeričkim modelima ukazuju na iznadprosječnu temperaturu zraka sa odstupanjem od 2 stepena. Konkretno, očekuje se da će se sezonske temperature kretati od 21 do 25 stepeni, dok će u brdsko-planinskim predelima biti temperature od 13 do 18 stepeni. Međutim, primarna briga leži u broju tropskih dana, definisanih kao kada maksimalna dnevna temperatura pređe 35 stepeni.

 

Ogromna vrućina predstavlja ogromne prepreke za ljude, životinje i različite sisteme. Klimatolog Pejanović ističe značaj ovog pitanja. Na osnovu identičnog proračunskog modela, predviđa se da će nivoi padavina tokom ljeta 2024. ostati u prosječnom rasponu, tačnije između 160 i 250 milimetara po kvadratnom metru. U planinskim područjima se predviđaju neznatno povećane količine padavina, procijenjene na oko 220 do 290 milimetara po kvadratnom metru.

 

 

 

Očekujte značajan dio ljetne sezone koji će obuhvatiti temperature koje prelaze 30 stepeni Celzijusa. Prema podacima od 1951. do 2023. godine, Srbija je prošle godine doživela 11. najtoplije leto, a najviše zabeležene temperature beleže Palić i Kopaonik. Ipak, ljeto 2012. ostaje bez premca kao najtoplije ljeto ikada dokumentovano.

 

 

U 2023. godini Kopaonik je doživeo izuzetan porast temperature, sa upadljivim porastom od skoro 3 stepena. Prosječna temperatura dostigla je 13,09 stepeni, premašivši normu. Naime, najviša temperatura od 39 stepeni zabeležena je 25. jula 2023. u Dimitrovgradu i 4. avgusta u Nišu. Palić i Sombor bili su svedoci neviđenog broja tropskih noći, definisanih kao noći sa temperaturom iznad određene granice, ukupno 21. Ovo je premašilo prethodni rekord od 19 tropskih noći zabeležen u 2015. godini. Iako neki to smatraju beznačajnim, ključno je priznati to ljeto traje 92 dana, od juna do avgusta. Tokom ovog perioda, Palić je izdržao nevjerovatnu 21 tropsku noć, što ga čini nevjerovatnim izazovom za odmor i san, posebno u kombinaciji sa užarenim dnevnim temperaturama. Ovi uslovi doprinose nastanku toplotnih talasa, koji značajno utiču na dobro-da su pojedinci, kako je objasnio klimatolog.

 

Predstojeće ljeto, prema riječima našeg klimatologa, očekuje se u znaku velikih vrućina. Savjetuje se da izvršimo neophodne pripreme kako bismo izdržali vrelinske valove koji će nesumnjivo stvarati neugodnosti pojedincima jer temperature porastu iznad 30 stepeni. Međutim, izazov ne leži samo u visokoj temperaturi; fenomen klimatskih promjena doveo je do povećanja količine vodene pare prisutne u atmosferi. Ova kombinacija povišenih temperatura i povišene vlažnosti, koja je sada 15 posto viša nego u prethodnim periodima, može biti fizički iscrpljujuća. Na nivo vlažnosti utiče isparavanje iz okeana i kopna. Na primer, ako je vlažnost vazduha 50 procenata, a temperatura poraste na 30 stepeni, efektivna temperatura se već penje na 35 stepeni, što je u neposrednoj blizini temperature našeg tela. U takvim okolnostima postaje sve teže efikasno reagovati, kako upozorava naš klimatolog.
Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here