Igrajući ključnu ulogu u zaštiti osjetljivih nervnih završetaka u našim prstima na rukama i nogama, nokat služi kao zaštitni sloj žilave kože. Sastoji se od keratina, proteina koji se nalazi u nevaskularnim dijelovima kože, nokat raste iz dermisa, slično kao što raste kosa. Korijen nokta je vezan za matriks unutar kože, dok preostali dio nokta formira ploču iznad njega.
Na većini prstiju možete uočiti lunulu, oblast polumeseca gde se spajaju ploča i koren. Hranljive materije koje snabdeva krvotok i uticaj nervnog sistema određuju sastav i izgled nokta. Zdrav nokat raste prosječnom brzinom od 0,1 mm dnevno, a potpuna zamjena se dešava u roku od 5 mjeseci. Strukturno, ploča nokta se sastoji od epidermalnih i rožnatih ćelija koje drže zajedno keratin, što podseća na raspored cigli u zidu kada se posmatra u poprečnom preseku. Stres ili alergijske reakcije na lak za nokte mogu biti signalizirane prisustvom bijelih mrlja na noktima.
Nokti su stalno izloženi štetnim elementima poput vjetra, sunca i deterdženata, što može dovesti do isušivanja i cijepanja. Za očuvanje i održavanje njihove čvrstoće preporučuje se redovna primjena gela za nokte. Genetski poremećaji mogu uzrokovati da nokti budu odsutni ili nerazvijeni. Ove promjene se mogu pojaviti nezavisno ili biti povezane s nasljednim sindromima. Promjene na noktima mogu biti posljedica vanjskih ozljeda ili poslužiti kao pokazatelji unutrašnjih bolesti ili nedostataka određenih vitamina i minerala. Treba naglasiti da su promjene u izgledu noktiju često uočljive kod specifičnih stanja kože. Tipično, nokti imaju blijedo ružičastu nijansu, iako neki pojedinci mogu imati malo tamnije nokte, što se smatra normalnim. Međutim, žuta promjena boje noktiju može poslužiti kao znak upozorenja za osnovne zdravstvene probleme, kao što su respiratorni ili jetreni problemi. S druge strane, zelena nijansa na noktima može ukazivati na infekciju, koja potiče iz noktiju ili unutar tijela.
Promjena boje noktiju može poslužiti kao signal za različita stanja, uključujući dijabetes, stres, alergije ili druge manje teške bolesti. Ako nokti ili korijen noktiju imaju plavkastu nijansu, to može ukazivati na bolesti pluća, kao što je astma. Nokti, koji se često zanemaruju kao jednostavan dio tijela, zapravo sadrže vrijedne tragove o cjelokupnom zdravlju. Kada tijelo doživi probleme, nokti su podvrgnuti promjenama, ponekad na njihovoj površini razvijaju se izdignute površine. Pojava ovih kvrga može ukazivati na potrebu za medicinskom pomoći. Nije neuobičajeno da otprilike 20 posto odraslih ima izbočine koje se protežu od baze do vrhova noktiju. Sastojeći se prvenstveno od keratina, proteina koji se također nalazi u kosi i vanjskom sloju kože, nokti prolaze kroz transformaciju jer se tijelo bori da zadrži vlagu zbog suhe kože. Ako primijetite bilo kakve abnormalnosti na noktima, preporučljivo je potražiti savjet zdravstvenog radnika. Zamislite ovo: pripremate se za važan kolokvijum, čekate u redu u pošti ili jednostavno šetate ulicom. A šta vas svuda prati? Poznati čin grickanja noktiju.
Jeste li znali da ova navika ima profesionalni naziv? To se zove onihofagija. Sam izraz može izazvati drhtavicu niz kičmu. Iznenađujuće je da se do 30% globalne populacije bavi takvim ponašanjem, a tinejdžeri su najčešći krivci. Razlozi za grickanje noktiju su različiti, a svaka osoba ima svoje objašnjenje. Naučnici sugeriraju da bi to mogla biti evolucijska adaptacija, rezultat genetske predispozicije, osobina perfekcionista ili čak simptom poremećaja. S druge strane, mnogi pojedinci priznaju da grizu nokte kada su nervozni, pod stresom, nelagodno ili jednostavno dosadno.
