Poznato je da je arhitektura našeg lepog glavnog grada obara s nogu, i mnogi turisti su oduševljeni istom .Dok prolazite pored zgrade Vlade Republike Srbije, pažnju će vam privući statua koja liči na srpsku statuu slobode, na kojoj je žena koja drži baklju i štit.

 

 

Predmetna statua ima zadivljujuću pozadinu, jer je naručena u doba Kraljevine Jugoslavije. Proslavljeni vajar Đoka Jovanović inspiraciju je našao kod ugledne Beograđanke, koja je slučajno bila potomak austrijskog grofa Zagorke Cvetičanin.

Zagorka Cvetičanin sklopila je brak sa Milanom Arsićem, renomiranim akademskim vajarom zvanim Daskalo. Arsić, vješt u slikanju ulja na šperploči, posvetio je svoj umjetnički talenat da dočara suštinu Beograda kroz prikaze kultnih lokacija poput istorijskih kafana “Tri šešira” u Skadarliji i “Kičevo” u Crnogorskoj ulici 14. Potonji establišment stekao je na glasu česte tuče, zbog čega je dobio nadimak “krvava kafana”.

 

 

Nakon što je studirao likovnu umjetnost u pretežno bijeloj sredini, pružio je idealnu priliku za procvat talentirane Zagorke.

U raskošnoj i prijatnoj atmosferi, njeno izuzetno zadivljujuće lice, staložen stav i prefinjeno, plemenito držanje, koje podsjeća na glamuroznu eru Holivuda, privuklo je pažnju poznatog vajara Đoke Jovanovića. Zagorka je savršeno otelotvorio svoju viziju naručene skulpture, namenjene nikom drugom nego nekadašnjoj palati Ministarstva finansija Kraljevine Jugoslavije, koja danas služi kao zgrada Vlade Republike Srbije.

Na visokoj visini od preko 3 m, ova izvanredna skulptura je napravljena u gradu Pragu. Ukrašena veličanstvenom dijademskom krunom kralja Petra I, odisala je aurom kraljevstva. Međutim, značajna promjena dogodila se kada su komunisti preuzeli kontrolu, jer su odlučili zamijeniti krunu bakljom. Ova transformacija spomeniku ne samo da je dala jedinstven izgled, već mu je donela i naziv „Srbija“.

 

 

Pored toga što se u Ulici Kneza Miloša često srećemo sa „Srbijom“, vredi napomenuti da se ime zemlje nalazi i na svakom pečatu lične karte.
Prema rečima istoričara Nebojše Damnjanovića, prilikom razmatranja zvaničnog naziva vajarskog dela koje krasi arhitektonski objekat, važno je uzeti u obzir istorijski kontekst u kome je postavljeno. Kako je podignuta za vreme Kraljevine Jugoslavije, verovatno se govorilo o reprezentaciji Jugoslavije, a ne Srbije. To je zato što je u tom periodu preovladavalo uvjerenje da je zemlja nastanjena jedinstvenim jugoslovenskim narodom.
Iako je ime možda pretrpelo transformaciju, nema sumnje da statua služi kao reprezentacija Srbije, čime je učvršćena sadašnja oznaka. Godine 1938. izgrađen je dodatni nivo na vrhu Ministarstva finansija, zajedno sa veličanstvenom kupolom. Na vrhu ove strukture pažljivo je postavljena statua koja prikazuje izuzetnu ženu koja drži baklju u desnoj ruci.
Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here