Visoki računi za energiju zimi postali su stvarna briga za mnoge domaćinstava, ali kada govorimo o održavanju doma toplim, važno je uzeti u obzir i zdravstvene aspekte. Osim što je neugodno biti u hladnom prostoru, niska temperatura može ozbiljno utjecati na naše zdravlje, a posebno na način na koji se osjećamo i kako naše tijelo funkcionira.
Zima je poznata po širenju prehlada, gripe, norovirusa, a u posljednjim godinama i virusa poput covida-19. U vrijeme kada su respiratorne bolesti česte, važno je znati kako održavanje topline u domu može pozitivno utjecati na naše zdravlje. Osim što redovito peremo ruke, koje ostaju jedna od najučinkovitijih zaštitnih mjera, stručnjaci naglašavaju još jednu: topliji dom može biti ključan u održavanju zdravlja i smanjenju šanse za obolijevanje.
Stručnjaci upozoravaju da prehladna okruženja mogu opteretiti ljudski organizam. U hladnom prostoru, srce mora naporno raditi kako bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu, što može povećati krvni tlak. Hladan zrak također može nadražiti dišne putove, uzrokovati bolove u zglobovima i povećati ukočenost tijela. Osim toga, stalna izloženost hladnoći može izazvati umor, smanjiti imunitet i povećati rizik od razvoja ozbiljnijih zdravstvenih problema.
Pitanje koje se postavlja svake zime jest: koja je optimalna temperatura u domu kako bi se izbjegli zdravstveni problemi? Na temelju smjernica zdravstvenih institucija, često se spominje minimalna temperatura od 18°C kao dovoljno topla za većinu zdravih ljudi. Svjetska zdravstvena organizacija naglašava da je za očuvanje zdravlja i smanjenje štetnih učinaka hladnoće nužno održavati stambene prostore dovoljno zagrijanim, a 18°C je preporučena donja granica za umjerene i hladnije klime.
Ova temperatura nije previše visoka i omogućava da se izbjegne prekomjerno trošenje energije, ali je dovoljno topla da naše tijelo ne bude izloženo stalnom naporu borbe protiv hladnoće. Svi znamo koliko je neugodno kada se osjećamo hladno, ali dugoročno, niska temperatura može ugroziti naše zdravlje, posebno kada smo izloženi hladnoći kroz duži period.
Međutim, nije svima ista temperatura ugodna i potrebna. Osobe koje su osjetljive na hladnoću, kao što su stariji ljudi, mala djeca, trudnice, te osobe sa kroničnim bolestima, poput problema sa srcem i plućima, zahtijevaju višu temperaturu u svojim domovima. Takve osobe obično trebaju temperaturu od oko 23°C u dnevnim prostorijama i oko 18°C u ostalim prostorijama.
Nisu samo osobe koje već imaju zdravstvene probleme osjetljive na hladnoću, već i oni koji su slabije pokretni, koji provode puno vremena kod kuće, te svi koji se duže zadržavaju u jednom prostoru. Za ovu skupinu, održavanje odgovarajuće temperature može značajno utjecati na njihovu kvalitetu života, smanjiti bolove u zglobovima i osigurati da njihovi organi rade u uvjetima koji im omogućavaju optimalno funkcioniranje.
Hladnoća sama po sebi ne uzrokuje bolesti, no uvjeti koje stvara – poput hladnog i suhog zraka – mogu olakšati širenje virusa. Mnogi virusi, uključujući one koji uzrokuju gripu i covid, mogu preživjeti dulje u hladnijim uvjetima, čime se povećava rizik od prijenosa. To je razlog zašto zimske bolesti postaju sve češće u hladnijim mjesecima. Hladan zrak smanjuje sposobnost tijela da se bori protiv infekcija, što može dovesti do ozbiljnijih zdravstvenih problema poput upale pluća ili pogoršanja postojećih respiratornih bolesti.
- Stručnjaci u mikrobiologiji objašnjavaju da hladnoća sama po sebi nije uzročnik infekcija, ali može stvoriti uvjete koji nas čine podložnijima bolesti. Kombinacija hladnog vremena, smanjenog imuniteta i povećane izloženosti virusima tijekom zime može povećati šanse za obolijevanje.
S obzirom na sve ove čimbenike, važno je ne samo paziti na vlastito zdravlje kroz prevenciju i higijenu, već i osigurati da naš dom bude dovoljno topao. Održavanje odgovarajuće temperature može pomoći u smanjenju rizika od bolesti, poboljšanju općeg zdravlja i omogućiti nam da zimu prođemo zdraviji i spremniji za nadolazeće izazove.
