Osobe koje snažno reagiraju na promjene vremenskih prilika se najčešće nazivaju meteoropatima. Te promjene vremena kod ovih osoba vecinom prate glavobolja , te bolovi u kostima.
Iako se godinama na njihove tegobe gledalo s dozom skepse, posljednjih godina znanstvena zajednica sve ozbiljnije razmatra utjecaj vremenskih oscilacija na ljudsko zdravlje. Sve je više dokaza da kod određenog dijela populacije promjene vremena nisu samo neugodan osjećaj, već realan okidač fizičkih i psihičkih simptoma koji mogu značajno narušiti kvalitetu života.
Istraživači danas naglašavaju da problem ne predstavljaju sami vremenski uvjeti, već njihove nagle i česte promjene. Posebno se ističu promjene atmosferskog tlaka, temperature i vlažnosti zraka. Takvi skokovi mogu utjecati na smanjenu zasićenost krvi kisikom, ali i na hormonalnu ravnotežu u organizmu. U isto vrijeme dolazi do dodatnog opterećenja kardiovaskularnog sustava, što kod osjetljivih osoba može rezultirati glavoboljama, umorom, razdražljivošću ili padom koncentracije.
Znanstvene studije posljednjih godina sve jasnije povezuju vremenske promjene s pojačanom osjetljivošću na bol. Istraživanja objavljena u časopisima Brain Research Bulletin i PLoS One pokazala su da **pad atmosferskog tlaka aktivira autonomni živčani sustav, što kod osoba s kroničnim bolestima može pojačati doživljaj boli. Takva reakcija organizma često ne ostaje izolirana, već se nadovezuje na pojavu anksioznosti, unutarnjeg nemira i poremećaja spavanja, čime se stvara začarani krug nelagode.
Iako medicina još uvijek ne priznaje meteoropatiju kao službenu dijagnozu, sve veći broj stručnjaka smatra da se radi o stvarnom i mjerljivom fenomenu. Brojne studije ukazuju na to da atmosferska nestabilnost može utjecati na razinu hormona i način na koji tijelo obrađuje bolne podražaje. To pruža objašnjenje zašto se kod nekih ljudi javljaju napadi migrene, ukočenost zglobova, bolovi u mišićima ili izražen osjećaj iscrpljenosti upravo uoči promjene vremena.
Zanimljive rezultate donijelo je i istraživanje Centra za glavobolje i bol lica Univerziteta u Cincinnatiju, koje je pokazalo da pojava munja unutar radijusa od 40 kilometara povećava rizik od migrene za čak 31 posto. Osim električne aktivnosti u atmosferi, i promjene gustoće zraka, bilo nagli padovi ili porasti, mogu potaknuti migrene i tenzijske glavobolje. Ti podaci dodatno potvrđuju da živčani sustav osjetljivih osoba vrlo brzo reagira na promjene u okolišu.
Slične zaključke donijela je i japanska studija iz 2023. godine, koja je utvrdila jasnu povezanost između padova tlaka, povećane vlažnosti i kišnih razdoblja s porastom broja glavobolja u općoj populaciji. Tome se pridružuju i nalazi objavljeni u časopisu Annals of Medicine, gdje su promjene vremena povezane s pojačanom boli kod osoba koje pate od osteoartritisa. Kod tih bolesnika promjene tlaka i vlage mogu dodatno opteretiti već oštećene zglobove.
Znanstveni rad objavljen u Časopisu za fiziologiju dodatno je rasvijetlio ovaj fenomen ukazujući na to da velika nadmorska visina može promijeniti protok krvi u mozgu, a slični učinci zabilježeni su i uoči snažnih oluja. To objašnjava zašto neki ljudi osjećaju pritisak u glavi, vrtoglavicu ili slabost čak i prije nego što vremenska promjena postane očita.
Iako se meteoropatija ne može u potpunosti spriječiti, postoje načini na koje se simptomi mogu ublažiti. Jedan od korisnih alata je vođenje dnevnika, u kojem se bilježe simptomi i vremenski obrasci. Takvo praćenje može pomoći u prepoznavanju uzoraka i pravovremenoj pripremi na pogoršanje tegoba. Dodaci prehrani poput magnezija ili vitamina B2, uz prethodnu konzultaciju s liječnikom, mogu smanjiti učestalost migrena kod nekih osoba.
Redovito, umjereno kretanje pomaže održavanju cirkulacije i pokretljivosti zglobova, dok meditacija i vježbe disanja mogu smiriti živčani sustav i smanjiti intenzitet kronične boli. Proaktivni pristup također ima važnu ulogu – kada se osjete prvi znakovi pogoršanja, preporučuje se više sna, smanjenje stresa i svjesno usporavanje ritma.
Sve češće se u pomoć uključuju i nosivi uređaji poput pametnih satova i fitness narukvica, koji omogućuju praćenje fizioloških promjena i njihovo povezivanje s atmosferskim uvjetima. Što osoba ima više informacija o vlastitom tijelu, lakše može prepoznati rane znakove i na vrijeme ublažiti bol i nelagodu. Meteoropatija možda još nije službena dijagnoza, ali iskustva i znanstveni dokazi sve jasnije pokazuju da vrijeme zaista može ostaviti dubok trag na ljudsko zdravlje.
