Mnogi od nas na poremećaje tokom sna gledaju kao na prolaznu smetnju ili posljedicu stresa, ali stručnjaci sve češće upozoravaju da određeni noćni simptomi mogu biti daleko ozbiljniji nego što mislimo.
Prema najnovijim istraživanjima, čak 90 odsto ljudi koji su kasnije razvili demenciju u ranom stadijumu imalo je isti znak tokom spavanja – neobične i vrlo intenzivne noćne poremećaje koji se najčešće ispoljavaju kroz nagle pokrete, razgovor ili čak vikanje u snu.
Šta se zapravo dešava noću?
Dok zdrava osoba u fazi dubokog sna ostaje mirna i gotovo nepokretna, kod osoba kod kojih se razvija demencija primjećuje se suprotno. Oni mogu naglo micati rukama i nogama, izvoditi nesvjesne pokrete kao da se bore ili bježe, pa čak i ustajati iz kreveta. Neki viču, razgovaraju, smiju se ili plaču, iako se ujutro tih epizoda često uopšte ne sjećaju. Stručnjaci naglašavaju da ovo nije klasično mjesečarenje, već specifičan poremećaj sna koji se vezuje za oštećenje moždanih ćelija odgovornih za kontrolu REM faze sna.
Zašto je ovaj znak važan?
Iako mnogi simptome demencije povezuju prvenstveno s gubitkom pamćenja, slabijom koncentracijom ili dezorijentacijom, promjene u obrascima sna zapravo mogu biti prvi alarm. Ovaj poremećaj sna, poznat u medicini kao **REM poremećaj ponašanja**, često se javlja godinama prije nego što osoba razvije jasne znakove bolesti poput Alchajmerove ili Parkinsonove demencije. Upravo zato ga stručnjaci nazivaju „skrivenim glasnikom“ budućih problema sa mozgom.
Ko je u riziku?
Demencija je složen poremećaj koji najčešće pogađa starije ljude, ali se prvi simptomi mogu javiti i kod osoba mlađih od 60 godina. Rizik je veći kod onih koji imaju genetsku predispoziciju, hronične bolesti poput dijabetesa ili hipertenzije, kao i kod osoba koje žive pod stalnim stresom. Posebno zabrinjava činjenica da mnogi zanemaruju noćne smetnje i pripisuju ih „umoru“ ili „lošoj navici“, ne shvatajući da mozak šalje ozbiljna upozorenja.
Ostali rani simptomi demencije
Pored noćnih poremećaja, stručnjaci navode i druge suptilne znakove koji se često zanemaruju:
– nagla zaboravnost imena, riječi ili svakodnevnih obaveza,
– promjene raspoloženja bez jasnog razloga,
-otežano planiranje i donošenje odluka,
– gubitak interesa za aktivnosti koje su ranije donosile zadovoljstvo,
– dezorijentacija u vremenu ili prostoru.
Kombinacija ovih simptoma, zajedno sa noćnim poremećajima, ukazuje da je neophodno što prije potražiti stručnu pomoć.
Šta možete učiniti ako primijetite simptome?
Ako se kod vas ili vaših bližnjih javljaju neobične epizode tokom spavanja, važno je ne ignorisati ih. Posjeta neurologu ili specijalisti za poremećaje sna može biti presudna. Postoje dijagnostički testovi, poput polisomnografije, koji mogu otkriti da li se radi o REM poremećaju ponašanja. Rano otkrivanje značajno povećava šanse za usporavanje razvoja bolesti i bolju kvalitetu života.
Takođe, stručnjaci savjetuju zdrave navike koje mogu pomoći u zaštiti mozga: redovna fizička aktivnost, zdrava i uravnotežena ishrana, mentalna stimulacija poput čitanja ili rješavanja zagonetki, te održavanje socijalnih kontakata. Sve ove aktivnosti dokazano smanjuju rizik od demencije i jačaju moždane funkcije.
Zašto se o ovome nedovoljno govori?
Jedan od glavnih razloga je taj što ljudi često smatraju da je demencija isključivo „bolest starosti“ koja se ne može spriječiti. Međutim, naučna istraživanja pokazuju da promjene u mozgu počinju i do 20 godina prije nego što se bolest razvije u punom obliku. Prepoznavanje ranih znakova, uključujući i noćne poremećaje, daje mogućnost da se na vrijeme reaguje i uspori proces.
Noćni poremećaji sna nisu uvijek bezazleni. Kada se javljaju često i u kombinaciji s drugim simptomima, mogu predstavljati jedan od prvih i najvažnijih znakova demencije. Ako primijetite da se vi ili neko vama blizak tokom spavanja naglo pomjera, razgovara, viče ili izvodi neobične radnje, nemojte to zanemariti. U čak 90 odsto slučajeva upravo je ovo bio signal da mozak prolazi kroz promjene koje vode ka ozbiljnom oboljenju. Pravovremena reakcija, posjeta ljekaru i promjena životnih navika mogu napraviti veliku razliku.
