Na Balkanu je pojam ručka teško zamisliti bez uključivanja mesa. Nedavno je internet bio preplavljen sa savjetima koje vrste mesa su najzdravije . Dok većina ljudi najviše koristi piletinu , doktor Perišić je otkrio koje meso je najzdravije konzumirati.
Vojislav Perišić, gastroenterolog, ranije je na Prvoj TV podijelio svoja saznanja o najkvalitetnijem mesu. Preporučio je dnevnu porciju mesa, dok je priznao da je soja dopuštena; međutim, izrazio je osobnu odbojnost prema tome. Kako bi potkrijepio svoj argument, istaknuo je da je u jednoj američkoj mesnici govedina najomiljenija vrsta mesa.
Teletina je manje omiljena u usporedbi s govedinom, koja je preferirana prvenstveno zbog svoje jarke crvene boje, što ukazuje na više razine željeza i prisutnost cinka. Kada birate goveđi komad, on obično sadrži korisnu mast, koja pomaže u apsorpciji vitamina D. Osim toga, govedina se smatra ekonomičnijim izborom i smatra se boljom od svinjetine. Kao medicinski stručnjak, preporučio je konzumiranje samo svinjskog buta, a suhog mesa ograničiti na crvene dijelove.
Koje vrste mesa treba izbjegavati?
Naime, postoje četiri vrste mesa koje bi trebalo izbjegavati. Dr. Kecia Joy ukazuje da konzumacija odreska može doprinijeti upali unutar tijela i dovesti do debljanja ako se konzumira u velikim količinama. Ove su namirnice bogate zasićenim mastima koje podižu razinu nezdravog kolesterola i povećavaju rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Janjetina se može uživati u rijetkim prilikama; usprkos tome, ključno je priznati njegov značajan udio masti, koji može negativno utjecati na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Svinjska rebra smatraju se nepovoljnim izborom hrane zbog povišene razine masti. Isto tako, kobasice, kao vrsta prerađenog mesa, često se pojavljuju na raznim popisima na kojima se identificiraju namirnice štetne za naše dobrobit.
Prerađena hrana, koja je obično bogata natrijem i krcata aditivima, može predstavljati znatne zdravstvene rizike ako se konzumira u velikim količinama. BONUS: Nedavna studija pokazala je da se nordijska prehrana smatra zdravijom u usporedbi s mediteranskom. U svjetlu ovog saznanja gastroenterolog prof. dr. Vojislav Perišić ponudio je analizu sličnosti i razlika između ova dva pristupa prehrani, kao i njihov učinak na zdravlje. “Razlika između ove dvije dijetetske metode je primjetna, posebno u pogledu vrsta masnoća koje se koriste.
Mediteranska prehrana uključuje maslinovo ulje, dok nordijska prehrana koristi ulje repice. Iako obje dijete dijele sličnosti u svojim lipidnim profilima i sadrže povoljne masti, svaku karakteriziraju visokokvalitetne masti koje obiluju omega-3 i omega-6 masnim kiselinama. Nadalje, liječnik je istaknuo važnost ograničavanja prekomjerne konzumacije šećera. Također je primijetio da je ova razlika očita u fizičkim atributima pojedinaca koji su dosljedno slijedili ove dijete tijekom duljeg razdoblja.
“Uzmite u obzir pojedinca mediteranskog podrijetla, koji obično pokazuje neznatno veću tjelesnu masu i izbočeni trbuh, za razliku od svog vitkog skandinavskog kolege. Ipak, pregled učestalosti hipertenzije i infarkta miokarda pokazuje zapanjujuću sličnost. Nedavna istraživanja opsežno su istraživala učinke prekomjerne tjelesne težine na aterosklerozu i srodna stanja, otkrivajući da određena vrsta masnog tkiva igra presudnu ulogu, dok se čini da ukupna pretilost ima manji utjecaj, kako je primijetio profesor Voja, koji ukazuje da povećanje od 10 do 15 kilograma ne mora dovesti do značajnih zdravstvenih problema.
- “Uključite repičino ulje u svoje rutine kuhanja oko pet ili šest puta tjedno. Zalažem se za njegovu upotrebu jer nudi vrhunsku kvalitetu po relativno nižoj cijeni u usporedbi s maslinovim uljem. Iako je skuplje od suncokretovog ulja, potrebna je samo mala količina za postizanje željenog okusa; jedna litra je često dovoljna. Štoviše, ono predstavlja zdraviji izbor, jer se suncokretovo ulje ne smatra prednosnim”, naveo je gastroenterolog.
