Meteorolozi ovih dana predviđaju ekstreman toplinski val, s temperaturama koje će se u nekim dijelovima zemlje penjati i do 40 stupnjeva Celzijevih. Iako mnogi ljudi u svojim domovima posjeduju klima uređaj, važno je uzeti u obzir sljedeće važne savjete.
Kao sustav koji teži homeostazi, naše tijelo kontinuirano nastoji održati ravnotežu, što se ogleda u regulaciji tjelesne temperature. Stoga, kada je izloženo pretjerano hladnim uvjetima, tijelo pokušava zadržati toplinu, što dovodi do suženja krvnih žila.
Dok neki pojedinci izražavaju bojazan u pogledu mogućih štetnih učinaka klimatizacije na zdravlje, drugi smatraju da je vrućina nepodnošljiva i traže da se prostorija maksimalno rashladi. Kardiologinja dr. Snežana Bašić u razgovoru za RTS donosi uvide u idealnu temperaturu za ljudski organizam.
- Liječnik tvrdi: “Nedvosmisleno je da pretjerano hladno okruženje može biti štetno kada su vanjske temperature izrazito visoke, a temperaturna razlika između vanjske i unutarnje ne bi smjela prelaziti najviše šest do osam stupnjeva. Brojne studije istraživale su utjecaj klime na produktivnost na radnom mjestu, posebno analizirajući kako temperatura utječe na individualnu izvedbu tijekom dana. Na primjer, istraživanje provedeno u Sjedinjenim Državama pokazuje da zaposlenik koji radi u okruženju na 25 stupnjeva pokazuje stopu pogreške pri tipkanju od 10%.
Unatoč tome, stopa pogreške eskalira na 25% kada temperature padnu na 20 stupnjeva. Dr. Basic primjećuje: “Naše tijelo, funkcionirajući kao homeostatski sustav koji neprestano traži ravnotežu—kao što je održavanje stabilne tjelesne temperature—reagira na značajno hladno okruženje pokušavajući sačuvati toplinu, što rezultira suženjem krvnih žila. Kao rezultat, ovo vaskularno suženje može smanjiti protok krvi kada se temperatura okoline smanji, čime se povećava vjerojatnost grešaka na radnom mjestu. Ovo pruža jednostavno objašnjenje.”
Medicinski stručnjaci predlažu da je za poslove koji zahtijevaju tjelesnu aktivnost, a koji rezultiraju povećanjem tjelesne topline, poželjno održavati hladniju atmosferu, idealno na temperaturi od 20°C, s maksimalnim pragom od 21°C. Suprotno tome, oni koji se bave kognitivnim zadacima napreduju u okruženjima u kojima se temperatura održava između 25°C i 26°C. Je li moguće da klima uzrokuje bolest?
Određeni pojedinci tvrde da ne mogu podnijeti klimatizaciju, što često rezultira brzim problemima sa sinusima ili drugim zdravstvenim problemima. Dr. Bašić naglašava važnost spoznaje da naše psihičko stanje utječe na naš imunološki sustav, posebice na signale koje šaljemo svom tijelu. “Ipak, ključno je razumjeti da kretanje zraka, koje se često naziva propuhom, ili strujanje hladnog zraka iz jedinice klima uređaja, može izazvati različite reakcije.”
Bitno je znati da bez redovitog čišćenja i održavanja klimatizacijski sustav može sadržavati filtre koji sadrže bakterije, viruse i razne opasne kemijske agense, uključujući tvari čiji su toksini kancerogeni kada se udišu.
Doktorica Snežana Bašić ističe da je bolje noću hladiti prostoriju prirodnim putem, a ne ovisno o klima-uređaju. Nadalje primjećuje da simptomi kao što su kihanje, suzenje očiju i crvenilo praćeno oticanjem gornjih dišnih putova, uključujući upalu sinusa, trenutno pogađaju i djecu i odrasle.
Ovo doba godine karakteristično je za ovaj fenomen koji se često pogrešno poistovjećuje s prehladom. Početak sezone alergija karakterizira značajan porast atmosferskih alergena; nedavne obilne kiše pospješile su razmnožavanje korova, a kako se pojave prvi sunčani dani, ti korovi počinju ispuštati pelud. Posljedično, zrak je opterećen značajno visokom koncentracijom alergena.
- Djeca, zbog bržeg gubitka topline, lakše se snalaze u nešto toplijem okruženju nego odrasli, osobito oni koji pate od kardiovaskularnih problema ili hipertenzije. Liječnica savjetuje da djeca izbjegavaju izravno izlaganje hladnom zraku iz klima uređaja, što je smjernica koje se roditelji uglavnom pridržavaju.
