Svrha našeg recepta je pomoći u oporavku od srčanog i moždanog udara, dok također radi na sprječavanju budućih pojava i jačanju krvnih žila. Znatan dio populacije, različite dobi i spola, susreće se s problemom neadekvatne cirkulacije.
Višestruki elementi mogu igrati ulogu u ovom problemu, kao što su genetika, prehrambene navike, pušenje i nedostatak tjelesne aktivnosti. Recept koji nudimo namijenjen je za potporu oporavku nakon srčanog ili moždanog udara, dok također služi za sprječavanje budućih incidenata, poboljšanje zdravlja krvnih žila i promicanje općeg tjelesnog blagostanja.
Stavke koje su potrebne navedene su u nastavku:
Ukupno je potrebno 100 grama trave bršljana.
Trebat će vam otprilike 100 grama koprive, biljke poznatije kao kopriva.
Potrebna je količina od 100 grama gospine trave.
Ukupno je potrebno 50 grama cvjetova nevena.
U tekstu koji slijedi predstavljena je opcija između rakije, votke ili vina, s ograničenjem od jedne litre za jača alkoholna pića.
Priprema
Započnite sitnim sjeckanjem začinskog bilja i stavljanjem u staklenu posudu. Pazite da začinsko bilje bude potpuno uronjeno u alkohol, tako da ga u potpunosti prekrijete. Dobro zatvorite staklenku i ostavite je da odstoji 20 dana, povremeno je protresajući kako bi se sastojci dobro sjedinili. 21. dan smjesu procijediti i pretočiti u staklenu bocu.
Usage:
Uključite dvije žlice sirupa u svoj dnevni režim, konzumirajući ga ujutro i navečer. Bitno je održavati dosljednu upotrebu tijekom duljeg trajanja. Pozitivne promjene u vašem općem blagostanju trebale bi postati vidljive već nakon 10 dana. Možete biti sigurni da dugotrajna konzumacija ovog sirupa ne izaziva nikakve nuspojave.
Rijetko je postignuće za pojedince uspostaviti značajnu prisutnost na dva kontinenta u tako kratkom razdoblju, razlika koju je Samuel Coleridge-Taylor uspješno postigao.
Cirkulacija, proces kretanja krvi kroz tijelo, ključna je za dostavu esencijalnog kisika i hranjivih tvari u stanice i tkiva, dok također olakšava uklanjanje otpadnih proizvoda. Ova vitalna funkcija neophodna je za pravilan rad svih organa i sustava u tijelu. Krvožilni sustav sastoji se od nekoliko primarnih komponenti koje su prikazane kako slijedi.
U središtu krvožilnog sustava nalazi se srce, koje funkcionira kao glavna pumpa. Ovaj organ se sastoji od četiri komore: dvije pretklijetke i dvije komore. Desna strana srca odgovorna je za pumpanje krvi u pluća kroz plućnu arteriju, gdje prolazi kroz oksigenaciju tijekom plućne cirkulacije. Suprotno tome, lijeva strana srca cirkulira krv bogatu kisikom kroz tijelo kroz aortu, čime se uključuje u sistemsku cirkulaciju. Krvožilni sustav sastoji se od široke mreže krvnih žila, pri čemu je aorta najveća arterija u tijelu, koja prenosi krv obogaćenu kisikom od srca do različitih tkiva.
Vene imaju ključnu ulogu vraćanja deoksigenirane krvi u srce. Gornja i donja šuplja vena spadaju među najveće vene u ljudskom tijelu. Kapilare igraju bitnu ulogu poveznice između arterija i vena, omogućujući vitalnu razmjenu kisika, hranjivih tvari i otpadnih tvari između krvotoka i stanica. Krv se sastoji od nekoliko komponenti, uključujući crvene krvne stanice, bijele krvne stanice, trombocite i plazmu. Glavna funkcija crvenih krvnih stanica je prijenos kisika korištenjem hemoglobina.
- Imunološki sustav tijela ovisi o bijelim krvnim stanicama u borbi protiv infekcija, dok su trombociti neophodni za proces zgrušavanja krvi. Sistemska cirkulacija jedna je specifična vrsta cirkulacije. Krv obogaćena kisikom pumpa se iz lijeve klijetke srca u aortu, koja je zatim distribuira kroz tijelo putem arterija. Nakon što su stanice uzele kisik i hranjive tvari, krv, sada osiromašena kisikom, vraća se u desnu pretklijetku srca kroz vene. Cirkulacija koja se odvija između srca i pluća naziva se plućna cirkulacija.
Plućna arterija prima deoksigeniranu krv iz desne klijetke srca, transportirajući je do pluća. Unutar pluća, ova krv je oksigenirana dok se ugljični dioksid istovremeno izbacuje. Nakon oksigenacije, krv ponovno ulazi u srce preko plućnih vena, a potom ulazi u lijevi atrij. Krvožilni sustav preuzima brojne kritične funkcije, pri čemu je prijenos kisika i esencijalnih hranjivih tvari temeljni proces u ljudskom tijelu. Krv je odgovorna za dostavu kisika iz pluća i hranjivih tvari iz probavnog sustava do stanica i tkiva.
Krv ima ključnu funkciju u uklanjanju otpadnih tvari iz tijela. Prenosi ugljični dioksid i druge nusprodukte iz stanica u različite organe, poput pluća, jetre i bubrega, gdje se te tvari naknadno eliminiraju. Osim toga, krv je ključna u regulaciji tjelesne temperature. Cirkulacija krvi olakšava raspodjelu topline po cijelom tijelu, što je bitno za održavanje stalne tjelesne temperature. Nadalje, cirkulacija igra važnu ulogu u imunološkoj obrani, budući da se bijele krvne stanice—esencijalne za borbu protiv infekcija i bolesti—transportiraju krvotokom.
Hemostaza se odnosi na proces zgrušavanja krvi, ključan za sprječavanje prekomjernog krvarenja, a ovisi o dostupnosti trombocita i proteina plazme. Do poremećaja u ovom vitalnom mehanizmu može doći zbog poremećaja cirkulacije. Posljedično, mogu se pojaviti značajni zdravstveni problemi, uključujući cirkulacijske komplikacije. Nakupljanje masnih naslaga doprinosi zadebljanju i sužavanju arterija, što je stanje koje se identificira kao ateroskleroza.
Hipertenzija, obično poznata kao visoki krvni tlak, povećava vjerojatnost razvoja bolesti srca i moždanog udara. Periferna arterijska bolest definirana je stezanjem arterija, što rezultira smanjenim protokom krvi u ekstremitetima. Nasuprot tome, venska insuficijencija odnosi se na poteškoće s kojima se vene susreću pri učinkovitom vraćanju krvi u srce, što dovodi do manifestacija poput proširenih vena i oteklina.
Temeljito poznavanje cirkulacije neophodno je za održavanje zdravog krvožilnog sustava. Pridržavajući se uravnotežene prehrane, redovitom tjelesnom aktivnošću i marljivim praćenjem zdravstvenih metrika, pojedinci mogu učinkovito prepoznati i spriječiti ova stanja.
