Početni pokazatelj starenja mozga je pogoršanje stanja njegovih krvnih žila. Posljedično, to rezultira smanjenjem cerebralnog protoka krvi, što zauzvrat utječe na prehranu mozga. Takve promjene pridonose disfunkciji moždanih stanica i ubrzavaju proces starenja mozga.
Proces starenja mozga počinje suptilno za pojedinca. Iako promjene u funkciji mozga možda nisu odmah vidljive, približavaju se značajni problemi. Te brige uključuju osjećaj bespomoćnosti, povećani umor, smanjeno pamćenje i kognitivne sposobnosti, zajedno s mnoštvom drugih uznemirujućih simptoma povezanih sa starenjem.
Prehrana je ključna za optimalno funkcioniranje mozga, a određene namirnice treba konzumirati redovito kako bi mozak funkcionirao učinkovito.
1. Namirnice koje sadrže ugljikohidrate karakterizirane visokim udjelom vlakana i niskim glikemijskim indeksom.
Studije pokazuju da je to jedna od najučinkovitijih strategija za očuvanje kognitivnog zdravlja.
Vrlo je korisno uspostaviti rutinu pripreme zobene kaše za doručak. Zobene pahuljice služe kao izniman izvor vlakana, koja pomažu u usporavanju probave ugljikohidrata i olakšavaju postupno otpuštanje šećera u krvotok. Ovaj proces ne samo da poboljšava kognitivnu funkciju, već također doprinosi održavanju stabilne razine energije tijekom dana.
Opće je poznato da ugljikohidrati utječu na raspoloženje kroz nekoliko različitih mehanizama.
Početna točka je da ugljikohidrati podižu razinu dopamina u mozgu povećanjem inzulina. Ovaj fenomen objašnjava privlačnost koju mnogi pojedinci imaju prema ugljikohidratima s visokim glikemijskim indeksom kao što su peciva, muffini, medenjaci i pite. Međutim, ključno je prepoznati da kontinuirani unos znatnih količina ugljikohidrata s visokim glikemijskim indeksom rezultira ne samo povećanom inzulinskom rezistencijom i padom razine dopamina i serotonina, već i naglim iscrpljivanjem moždanih stanica.
Uključite grašak, niz graha i leću u svoj režim prehrane. Ne samo da obiluju vlaknima i biljnim proteinima, već služe i kao izniman izvor vitamina B, koji poboljšavaju kognitivnu funkciju podizanjem razine neurotransmitera. Nadalje, ove namirnice osiguravaju esencijalne hranjive tvari kao što su cink, magnezij, selen i ne-hem željezo, a svi oni pridonose produljenoj mladosti.
2. Hrana koja je prošla fermentaciju
Fermentirane namirnice poput jogurta, kefira, kombuche, kiselog kupusa, mrkve, krastavaca i rajčice pozitivno utječu ne samo na crijevnu mikrofloru već i na zdravlje moždanih stanica.
Proces fermentacije olakšava rast živih bakterija unutar hrane, omogućujući pretvorbu šećera u alkohol i kiseline. Tijekom ovog procesa proizvode se probiotici, a to su živi mikroorganizmi koji potiču razvoj korisnih bakterija u crijevima i imaju potencijal podići razinu serotonina.
Serotonin je neurotransmiter koji utječe na različite aspekte ljudskog ponašanja, uključujući raspoloženje, odgovor na stres i apetit.
Čak 90% serotonina u ljudskom tijelu sintetizira crijevni mikrobiom, koji se odnosi na skup korisnih bakterija koje žive u gastrointestinalnom traktu.
Brojne studije dosljedno pokazuju značajnu ulogu crijevnog mikrobioma u potpori zdravlja mozga. Dokazi ukazuju na izravnu i intimnu vezu između njih dvoje.
3. Masna riba
Masna riba, kao što su haringa, kapelin i losos, obiluju dvama oblicima omega-3 masnih kiselina: dokozaheksaenskom kiselinom i eikosapentaenskom kiselinom. Ove kiseline povećavaju fluidnost membrana moždanih stanica i neophodne su za optimalnu funkciju mozga kao i za održavanje odgovarajuće stanične signalizacije.
Preporuča se da odrasli uzimaju najmanje 250-500 mg ovih kombiniranih kiselina dnevno. Konzumacija masne ribe služi kao izvrsna metoda za stjecanje ovih masti i poboljšanje kognitivnog zdravlja.
4. Bobice ljubičaste nijanse
Borovnice, ribizli i kupine obiluju antocijanima, spojevima koji imaju izravan utjecaj na kognitivnu funkciju.
