Studija koju je provelo Sveučilište u Oregonu pokazuje da sunčeva svjetlost koja dolazi kroz prozore može značajno poboljšati naše blagostanje. Prema članku u Science Dailyju, istraživanje je pokazalo da sunčeva svjetlost može smanjiti razinu bakterija prisutnih u kućnoj prašini.
Tim istraživača, na čelu s dr. Ashkanom Fahmipourom, proveo je eksperimente u tri različita uvjeta u odvojenim sobama. Jedna soba je bila potpuno mračna, dok je druga bila izložena sunčevoj svjetlosti, a treća je bila osvijetljena ultraljubičastim svjetlom. Nakon razdoblja od 90 dana rezultati su bili vidljivi: sobe koje su primale sunčevu svjetlost i UV zračenje imale su znatno niže razine bakterija u prašini u usporedbi s prostorijom koja je bila u potpunom mraku.
- Bakterije su više cvjetale u mraku, dok je izlaganje sunčevoj svjetlosti i UV zračenju rezultiralo primjetnim smanjenjem njihove razine. Osim što smanjuje broj bakterija, sunčeva svjetlost pozitivno pridonosi i prevenciji respiratornih bolesti. Studije pokazuju da su bakterije koje rastu u slabo osvijetljenim prostorima sklonije uzrokovati respiratorne probleme u usporedbi s onima koje se nalaze u područjima izloženim sunčevoj svjetlosti ili UV zračenju.
Sunčeva svjetlost igra ključnu ulogu ne samo u sintezi vitamina D, već posjeduje i antibakterijska svojstva koja poboljšavaju zdravlje dišnog sustava. Ovo istraživanje naglašava važnost prirodnog svjetla u našim životnim prostorima kao vitalnog čimbenika za poticanje zdravog okoliša. Istražili smo različite prevladavajuće genetske zdravstvene probleme, kako je navedeno u Nacionalnom centru za biotehnološke informacije iz američke Nacionalne medicinske knjižnice.
Bolest srca jedan je od vodećih uzroka smrti u Sjedinjenim Državama, a posebno su česte koronarna arterijska bolest (CAD) i hipertenzija. CAD se javlja zbog nakupljanja plaka i kolesterola u arterijama, što ometa dotok krvi i kisika u srce, što potencijalno može dovesti do srčanog udara. Prilagodba načina života, kao što je pridržavanje zdrave prehrane, redovito vježbanje i upravljanje stresom, može doprinijeti smanjenju ovog rizika.
Astma može rezultirati simptomima poput kašlja, stezanja u prsima i poteškoća s disanjem, često izazvanih alergenima i onečišćenjem zraka. Smanjenje izloženosti okidačima poput dima, plijesni i kućnih ljubimaca može biti korisno u sprječavanju ovih simptoma. Iako i dijabetes tipa 1 i tip 2 mogu imati genetsku komponentu, oni se mogu uspješno kontrolirati zdravim načinom života.
Pojedinci mogu smanjiti rizik od ozbiljnih komplikacija održavanjem zdrave tjelesne težine, redovitom tjelovježbom i praćenjem unosa šećera. Iako depresija može imati nasljedni aspekt, ona je također oblikovana odabirom načina života i utjecajima okoline. Rasprava o mogućnostima liječenja ovog stanja sa svojim liječnikom je ključna.
Rak se može pojaviti u brojnim oblicima, poput raka pluća, dojke i prostate, koji proizlaze iz kombinacije genetskih i okolišnih uzročnika. Kako bi se pomoglo u prevenciji i promicalo rano otkrivanje, ključno je pridržavati se zdrave prehrane, izbjegavati pušenje i redovito odlaziti na zdravstvene preglede.
Ovo znanje pridonosi razumijevanju kako genetika utječe na nasljedna stanja i naglašava kako promjene u načinu života mogu smanjiti vjerojatnost razvoja ovih bolesti.