Priča o Redžepu Kastratiju, rođenom u selu u blizini Prizrena, predstavlja zanimljivu naraciju o albanskoj tradiciji dogovorenih brakova. Kada je napunio 61 godinu, Redžep je odlučio da se pridržava ovog duboko usađenog običaja. Nakon što je izgubio prethodnu suprugu, koja je nažalost preminula 2000. godine, a sa kojom je imao dvanaest kćeri, bio je spreman da plati 3000 eura za novu supružnicu. Međutim, na dan svadbe, iznenadio se kad mu je umesto očekivane 35-godišnjakinje predstavljena 19-godišnjakinja. Bez obzira na značajnu dobnu razliku, hrabro je prihvatio ovu novu vezu.Narativ o Redžepu je sam po sebi impresivan, jer on i njegova nedavno vjenčana supruga Valentina sada imaju sina po imenu Diamant. Važno je, međutim, prepoznati da su dogovoreni brakovi čest običaj među Albancima. Iako je broj Redžepovih trenutnih unučadi nepoznat, treba napomenuti da je već imao oko pedeset unučadi pre nego što se rodio Diamant.
Takođe, primjetan je nedavni trend sve većeg broja brakova između Albanaca i Srba. Albanke obično stupaju u brak sa starijim muškarcima i opravdavaju tu odluku tvrdnjom da im je lakše nego živjeti samostalno.U međuvremenu, mlade Albanke sve češće napuštaju ruralna područja kako bi se obrazovale i zaposlile u gradovima, jer mnoge od njih oklijevaju da ostanu živjeti na selu. To je razlog zašto srpska sela često imaju veliki broj neženjenih muškaraca. Međutim, raste prihvatanje brakova sa Albancima, posebno među potencijalnim udvaračima. Važno je napomenuti da u Albaniji ima više žena nego muškaraca, što povećava šanse da će mnoge žene ostati neudate. U albanskoj kulturi se često smatra da je sramotnije ostati nevjenčan nego stupiti u brak izvan svoje vjere.U 2005. godini, etnologinja Jasna Jojić je izvijestila da su albanske nevjeste često birale Srbe za bračne partnere, što ih je često vodilo putovanju u južnu Srbiju radi sklapanja brakova.
Ranije, ruralna područja Srbije su imala višak neženjenih muškaraca u odnosu na neudate žene, uglavnom zbog migracije žena u gradove. Međutim, ovaj obrazac se promjenio kako su se sela modernizovala, finansijska stabilnost poboljšala, pristup internetu postao sveprisutan, i prihodi porasli. Kako je primjetila Jojić, ova situacija se kontinuirano razvija.
