Primarna briga za osobe kada su bolesne i  kada se ne osjećaju dobro je njihova tjelesna temperatura, dok razmišljaju o tome što bi to moglo biti. Ipak, posljednjih godina medicinski stručnjaci i stručnjaci nisu uspjeli postići konsenzus o optimalnoj temperaturi za pojedinca. U ovoj raspravi zadubit ćemo se u temu idealne tjelesne temperature za osobu.

 

 

 

Upustivši se u ambiciozan i opsežan istraživački pothvat, Wunderlich je pedantno prikupio obilje informacija, mjereći i dokumentirajući podatke od nevjerojatnih 25.000 pojedinaca. To je rezultiralo nevjerojatnim milijunom podataka. Rezultati ove studije otkrili su široki spektar normalnih tjelesnih temperatura, u rasponu od 36,22 do 37,5 stupnjeva. Kulminacija ovih mjerenja dala je prosječnu temperaturu od 37 stupnjeva. Wunderlich je također identificirao temperaturni prag od 38 stupnjeva. Međutim, nedavno ispitivanje podataka o tjelesnoj temperaturi iz značajne veličine uzorka koji premašuje 126 000 pojedinaca između 2008. i 2017. izazvalo je sumnju u vezi s ovim dobro utvrđenim mjerilom.

 

U nedavnoj i vrlo značajnoj studiji otkriveno je značajno odstupanje od prethodno utvrđene norme: prosječna tjelesna temperatura pojedinaca sada iznosi 36,6 stupnjeva. Ova oštra suprotnost navodi na važno pitanje: može li ova varijacija potencijalno utjecati na točnu dijagnozu i liječenje infekcija? Istraživački tim pripisuje ovu razliku različitim tehnikama mjerenja koje je dr. Wunderlich koristio u prošlosti i modernim metodologijama koje se koriste u suvremenoj medicini. Dr. Wunderlich, poznat po oslanjanju na termometre ispod pazuha na temelju duljine stopala, možda je dobio različite nalaze u usporedbi s naprednim pristupima koji se trenutno koriste za mjerenje tjelesne temperature. Na zabilježenu tjelesnu temperaturu mogu utjecati različiti čimbenici, kao što je određeno područje tijela koje se mjeri, doba dana, okolina i nedavna konzumacija hrane ili pića.

 

 

 

 

 

Na preciznost mjerenja temperature također može utjecati kalibracija korištenog termometra. Ovi različiti elementi zajedno pridonose odstupanjima uočenim u očitanjima temperature, što je dobro poznata pojava u znanstvenom području. Suprotno uobičajenim pretpostavkama, postoje upućeni pojedinci koji iznose izvanrednu ideju: da se prosječna tjelesna temperatura ljudi zapravo smanjila tijekom prošlog stoljeća. Ova intrigantna hipoteza potvrđena je opsežnom studijom o tjelesnoj temperaturi, koja sugerira da je napredak u zdravstvenoj skrbi i cjelokupnom zdravlju igrao značajnu ulogu u ovoj promatranoj transformaciji.

Smanjenje prosječne tjelesne temperature može se pripisati napretku u liječenju infekcija, njezi zuba i dostupnosti lijekova poput statina i NSAID-a. Ti su čimbenici vjerojatno pridonijeli padu nižih temperatura. Shodno tome, znanstvenici su postigli konsenzus da tradicionalni standard od 37 Celzijevih stupnjeva treba preispitati kao mjerilo za temperaturu ljudskog tijela. Dr. Charles Brantly naglašava važnost priznavanja da tjelesna temperatura može varirati među pojedincima, pri čemu neki stalno imaju višu temperaturu od drugih. Međutim, ova varijacija nije nužno negativna pojava, budući da je normalni raspon za većinu ljudi između 36,1°C i 37,2°C.

 

 

 

 

Na temelju Brantlyjeva istraživanja utvrđeno je da dok muškarci i žene općenito imaju usporedivu tjelesnu temperaturu, žene imaju tendenciju niže temperature kože zbog višeg postotka tjelesne masti. Nadalje, žene se mogu susresti s fluktuacijama temperature tijekom svog menstrualnog ciklusa.

Dr. Chawapon Kidhirunkulu je predložio da doba dana može utjecati na promjene temperature. Temperature su obično niže tijekom noći i dosežu najvišu točku u pet sati poslijepodne. Nadalje, hrana koju jedemo može utjecati na našu tjelesnu temperaturu, često dovodeći do blagog porasta nakon obroka.
Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here