Nalazi studije koju je sproveo Institut za njemačku privredu (IW) otkrivaju da je značajna većina domaćih radnika u Njemačkoj angažovana na crno. Otprilike 73 do 85 posto domaćinstava plaća naknadu svojim čistačima ili vrtlarima, što ukazuje na raširenu praksu vanknjižnog rada.
Stoga nije šokantan podatak da sve veći broj mladih devojaka iz balkanskih zemalja, uključujući Srbiju, traži utočište u Nemačkoj kao način da zarade za život. Zanimljivo je da oni koriste Facebook kao svoju primarnu platformu u tu svrhu.
Nedavno istraživanje koje je sproveo Njemački ekonomski institut (IW) otkrilo je da se značajan broj domaćica i vrtlara u Njemačkoj bavi ilegalnim radom. Od procijenjenih 2,7 do 3 miliona pojedinaca koji rade kao čistačice, dadilje ili baštovani, samo 350.000 je zaštićeno socijalnim osiguranjem.
Rad na crno u privatnim domaćinstvima čini skroman udio, u rasponu od 15 do 20 posto, u ukupnoj populaciji neprijavljenih radnika, pokazalo je istraživanje sprovedeno na javnoj berzi. Nasuprot tome, građevinska industrija ima znatno veći udio radnika na crno.
Utvrđivanje tačnog finansijskog uticaja rada na crno u privatnim domaćinstvima na državne prihode je izazovan zadatak. Međutim, stručnjaci procjenjuju da se taj raspon kreće između 10,92 i 28,6 milijardi eura.
Domaćice mogu zaraditi i do 7.000 eura kada se zaposle u bogatijim domaćinstvima. Međutim, realniji raspon njihovih plata je obično između 3.000 i 5.000 eura.
Većina osoba koje rade na crno su penzioneri, mladi i studenti. Dok mali dio priznaje nepravde povezane s takvim aktivnostima, Dominik Enste, stručnjak sa Instituta za njemačku privredu, identifikuje primarne faktore koji podstiču ovo ponašanje kao previsoke troškove i stroga zakonska ograničenja.
Prema Ensteu, značajan broj pojedinaca preferira ideju da ili sami izvrše zadatak ili da zaposle nekoga ko radi iza kulisa.
Enste dalje naglašava da predmetno pitanje uključuje i prisustvo dvostrukih standarda.
Enste ističe da građani često izražavaju nezadovoljstvo političarima, optužujući ih da nedovoljno rade protiv rada na crno i daju veliki broj nesigurnih radnih mjesta. Osim toga, smatra se prihvatljivim da političari ne daju kućnim pomoćnicima godišnji odmor ili bolovanje kada se razbole.
Njemačko rješenje za izbjegavanje rada u sivoj ekonomiji.
Osmu godinu zaredom Njemačka bilježi pad broja neprijavljenih radnih mjesta. Što se tiče globalnog rangiranja, Njemačka je u sredini. Ipak, kada se poredi sa Sjedinjenim Državama ili Švicarskom, postaje očigledno da je Njemačka znatno primamljivija za angažovanje na crno.
Prisustvo brojnih zakonskih propisa, kao što su zakoni o minimalnoj plati i zaštita od otkaza, stručnjaci smatraju osnovnim uzrokom ove pojave.
Prema Institutu za njemačku privredu, značajna količina rada na crno u domaćinstvima može se posmatrati kao sredstvo za postizanje oblika poreske pravednosti.
Prema mišljenju stručnjaka, dok bogati pojedinci mogu odlučiti da svoju imovinu prebace u Luksemburg kao način izbjegavanja plaćanja poreza, oni s manje sredstava često pribjegavaju ilegalnom radu kako bi ostvarili slične finansijske koristi.
