Tema današnjeg članka je prisutnost dlaka na licu kod žena, koja se obično manifestira u kasnijim fazama života, posebno nakon ulaska u menopauzu, a to je poznato kao razdoblje koje je vrlo često povezano s hormonskom neravnotežom. Ipak, u određenim slučajevima, pojava dlaka na licu ne mora biti razlog hormona. O tome ćemo pisati u nastavku teksta.
Kako ljudi stare, uobičajeno je da određeni dijelovi tijela pokazuju veću opuštenost. Osim toga, na rast kose kod žena utječu čimbenici izvan hormonskih utjecaja. Stanje koje karakterizira pretjerani rast dlaka na područjima koja su tipično povezana s muškim osobinama, poput brade, naziva se hirzutizam. U sljedećoj raspravi ispitat ćemo različite čimbenike koji pridonose ovom stanju. Proces rasta kose oslanja se na ravnotežu između androgenih hormona, uključujući testosteron, dehidroepiandrosteron sulfat (DHEAS) i dihidrotestosteron (DHT), zajedno s razinama estrogena.
Androgeni potiču rast grube, tamne kose, dok estrogeni potiskuju razvoj kose ili dovode do pojave tanjih, svjetlijih pramenova. Hirzutizam, koji proizlazi iz povećane androgene aktivnosti, često se manifestira znakovima virilizacije, koji mogu uključivati amenoreju, povećanje mišićne mase, dublji glas i hipertrofiju klitorisa.
Ovo stanje je klasificirano kao endokrini poremećaj koji se obično javlja kada tijelo doživi povišene razine hormona kortizola. Takva se povišenja mogu pojaviti zbog upotrebe oralnih kortikosteroida ili kao posljedica temeljnog stanja koje rezultira prekomjernom proizvodnjom kortizola. Kao rezultat toga, dolazi do povećanja rasta kose. Iako se ovaj sindrom smatra relativno rijetkim, žene su suočene s većim rizikom od njegovog razvoja nego muškarci.
Cushingov sindrom obilježen je ne samo prekomjernom dlakavošću, već i pretilošću, slabljenjem mišića i kostiju te povećanom sklonošću stvaranju modrica.
Napitak koji potiče cjelovitost kostiju i mišića neophodan je za zdravlje žena u dobi od 60 i više godina.
Sindrom policističnih jajnika je kronično stanje obilježeno nepravilnom ovulacijom i menstruacijom, uz prisutnost policističnih jajnika koji se mogu identificirati putem ultrazvučne slike. Osim toga, ovaj sindrom je povezan s hormonskom neravnotežom. Posljedice mogu uključivati pretjeranu dlakavost, akne i, u određenim slučajevima, gubitak kose. Utjecaj težine na abnormalni rast dlaka na različitim dijelovima tijela može se manifestirati kroz dva glavna mehanizma.
Pretilost može poremetiti hormonalnu ravnotežu u tijelu, što dovodi do prekomjerne proizvodnje hormona koji pospješuju rast kose. Nasuprot tome, brzo smanjenje težine također može poremetiti ovu hormonsku ravnotežu. Točnije, prihvaćanje restriktivne dijete može dovesti do pojave lanugo dlačica — nježnih, obično bezbojnih dlačica koje se pojavljuju na koži. Pojava lanugo dlačica često je povezana s poremećajima prehrane, poput anoreksije i pothranjenosti. Štoviše, agresivni tretmani, uključujući kemoterapiju i lijekove za epilepsiju, mogu potaknuti rast kose.
Štoviše, specifične prakse, poput neovlaštene upotrebe anaboličkih steroida u različitim atletskim disciplinama, također mogu dovesti do rasta dlačica na ovom području. Pojačana vidljivost dlačica na licu i bradi ne mora značiti zdravstveni problem. Točnije, može se pojaviti kao posljedica prirodnog procesa starenja, osobito tijekom faze menopauze.
BONUS:
Kačamak, koji je nekada smatran hranom za siromašne, doživljava preporod kao “čista” egzotična poslastica. Ovo jelo od bijelog ili žutog kukuruznog brašna obično se naziva kukuruzni griz ili palenta. Njegova priroda bez glutena čini kačamak ne samo izvanrednom opcijom za doručak, već i jednim od najzdravijih dostupnih izbora. Obiluje esencijalnim hranjivim tvarima, kukuruzno brašno našem tijelu daje vitalne vitamine, uključujući A, E i nekoliko vitamina B skupine, uz razne minerale.
Kačamak se ističe visokim sadržajem fosfora, cinka, kalija, magnezija, mangana i selena. Točnije, sadrži oko 380 kalorija na 100 grama, a sastoji se od 12,7 posto vode, 10 posto proteina, 73 posto ugljikohidrata, 4,3 posto masti i 2,3 posto celuloze. Ugljikohidrati i masti prisutni u kukuruznom brašnu pozitivno utječu na zdravlje, posebice na rad crijeva. Znatna količina vlakana, u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima, potiče osjećaj sitosti. Te se hranjive tvari postupno apsorbiraju, potičući tako normalne probavne procese u crijevima.
Glavni čimbenik koji doprinosi blagotvornosti kačamaka kao dijetetske opcije jesu njegova svojstva koja promiču zdravlje, bez obzira na probavne probleme. Osim toga, kukuruz obiluje karotenoidima koji, u kombinaciji s korisnim biljnim mastima, potiču učinkovitu crijevnu peristaltiku. Ovaj proces pomaže u prevenciji zatvora i reguliranju probave. S obzirom na sastav zdravih masnoća, složenih ugljikohidrata i biljnih vlakana, kukuruz se savjetuje kao koristan izbor hrane osobama s povišenom razinom kolesterola.
