Poznato je da su ospice nekada bile jedne od opasnih zaraznih bolesti . Broj umrlih od ospica drastično je opao u posljednjim desetljećima, no zdravstveni stručnjaci upozoravaju na zabrinjavajuće znakove ponovnog porasta ove bolesti.
Iako su uspjesi cijepljenja doveli do značajnog smanjenja broja smrtnih slučajeva, u posljednjim godinama svjedočimo povećanju broja oboljelih, osobito u Europi i Srednjoj Aziji.
Prema najnovijem izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), broj slučajeva ospica u Europi i Srednjoj Aziji porastao je za čak 47 posto u 2024. godini. Glavni uzrok ovog trenda, prema WHO-u, jest pad stope cijepljenja, koji stvara uvjete za ponovnu širenje zaraze. Ospice, koje su među najzaraznijim virusima na svijetu, mogu se brzo širiti ako je dovoljno velik broj ljudi necijepljen.
Iako su postignuća u borbi protiv ospica u 21. stoljeću bila značajna, svijet je 2024. godine ponovno zabilježio porast broja smrtnih slučajeva. WHO procjenjuje da je prošle godine od ospica umrlo oko 95.000 ljudi, a većina su bili djeca mlađa od pet godina. Ovaj broj predstavlja veliki pad u odnosu na 780.000 smrtnih slučajeva zabilježenih 2000. godine. Iako se broj smrtnih slučajeva smanjio, WHO ističe da je svaka smrt od ove bolesti neprihvatljiva jer ospice su bolest koja se može spriječiti učinkovitim i jeftinim cjepivom.
- Nedostatak imunizacije najviše pogađa zemlje u Africi i istočnom Mediteranu. Prošle godine više od 30 milijuna djece ostalo je nedovoljno zaštićeno od ospica, što je razlog za zabrinutost. Zdravstveni dužnosnici upozoravaju da ospice često budu prva bolest koja se ponovo širi kad stope cijepljenja padnu. To je znak da postoji ozbiljan problem s zdravstvenim sustavima i programima imunizacije u mnogim dijelovima svijeta.
Ospice mogu uzrokovati ozbiljne komplikacije, osobito kod djece koja prežive bolest. Komplikacije uključuju upalu pluća, sljepoću i encefalitis, koji može uzrokovati oticanje mozga. Čak i ako se osoba oporavi od ospica, rizik od ozbiljnih posljedica ostaje visok.
Simptomi ospica obično se pojavljuju u nekoliko faza. U početku, bolest se manifestira sličnim simptomima kao prehlada, uključujući visoku temperaturu (često iznad 39°C), kašalj, curenje nosa, crvene oči i osjetljivost na svjetlo. Zanimljiv simptom koji se javlja nekoliko dana prije osipa su Koplikove pjege – male bijele tačkice s plavkastim centrom koje se pojavljuju unutar sluznice obraza. Ovi simptomi obično traju 1–4 dana, a nakon toga slijedi pojava osipa.
Osip počinje na licu, oko ušiju i linije kose, te se postupno širi prema vratu, trupu, rukama i nogama. Osip se zatim spaja u veće plohe, a temperatura tijela obično raste. Osip traje 5–6 dana, nakon čega počinje blijediti u istom redoslijedu kojim se pojavio.
Osim ovih tipičnih simptoma, ljudi oboljelih od ospica često osjećaju umor, iscrpljenost, gubitak apetita i uvećane limfne čvorove. U slučaju da osoba razvije visoku temperaturu koja ne pada, teškoće u disanju, pospanost ili konfuziju, nužno je odmah potražiti liječničku pomoć. Znakovi dehidracije ili osip kod trudnica, beba ili osoba s oslabljenim imunitetom također zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju.
WHO naglašava važnost cijepljenja, jer je upravo ono ključno u borbi protiv širenja ospica. Za kontrolu virusa, najmanje 95 posto populacije mora biti imunizirano. Ovaj postotak osigurava kolektivnu zaštitu i sprječava izbijanje epidemija. Iako je pad broja smrtnih slučajeva dobar pokazatelj uspjeha imunizacije, WHO upozorava da bi opuštanje u pristupu cijepljenju moglo imati ozbiljne posljedice za javno zdravlje.
