Bosiljak, hvaljen kao vrhovni vladar biljnog carstva, ima ogromnu vrijednost kao snažan antioksidans i snažan prirodni antibiotik. Cijenjena od davnina, ova cijenjena biljka prepuna je ljekovitih fitonutrijenata. Uzgajan posebno zbog svojih ljekovitih listova i sjemenki, ovaj zeljasti začin cvjeta kao jednogodišnji grm.
Optimalno okruženje za rast i prosperitet ove biljke je ono koje je toplo i tropsko. Bosiljak, biljka s više od 60 priznatih varijacija, obično se može klasificirati u tri osnovne skupine: slatki bosiljak, ljubičasti bosiljak i bosiljak. Održavanje bosiljka je povjetarac, bilo da se uzgaja vani ili unutra.
Za poticanje gušćeg rasta i nicanja svježih grana, preporučljivo je redovito podrezivati cvjetne pupoljke. Preporuča se napraviti rezove ispod lišća na izduženim, tankim stabljikama. Ne samo da je svježi bosiljak nevjerojatno ukusan, već ima i ugodan, zemljani miris. Osim toga, može se pohvaliti bogatstvom nutritivnih prednosti. Ova biljka posebno obiluje vitaminom K, ključnim nutrijentom za poticanje pravilnog zgrušavanja krvi. Iznenađujuće, samo dvije žlice bosiljka osiguravaju nevjerojatnih 29% preporučenog dnevnog unosa ovog esencijalnog vitamina.
Bosiljak posjeduje esencijalne hranjive tvari poput vitamina A i beta-karotena, koji služe kao snažni antioksidansi koji štite stanične membrane raznih organa, uključujući krvne žile, od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima. Ovo zaštitno djelovanje pomaže u sprječavanju oksidacije kolesterola u krvotoku, posljedično smanjujući šanse za razvoj ateroskleroze, srčanog i moždanog udara. Osim toga, ova biljka obiluje raznim vitaminima i mineralima, uključujući željezo, kalcij, magnezij, vitamin C i kalij. Nadalje, bosiljak ima antibakterijska svojstva i sadrži flavonoide koji osiguravaju obranu DNK.
Bosiljak je poznat po svojim raznim ljekovitim svojstvima, koja uključuju: Ispoljavajući svoja moćna antioksidativna svojstva, ova tvar također posjeduje prirodnu sposobnost da djeluje kao antibiotik. U kombinaciji s češnjakom, čini nevjerojatnu kombinaciju, što rezultira jednim od najjačih prirodnih antibiotika. Bosiljak se koristi za učinkovito čišćenje arterija pročišćavanjem krvnih žila i uklanjanjem LDL kolesterola. Nadalje, koristi se u prevenciji i liječenju širokog spektra zdravstvenih problema, poput glavobolje, proljeva, zatvora, kašlja, parazita, bradavica, bolesti bubrega i brojnih drugih tegoba.
BONUS:
Biljka poznata kao preslica često se koristi u kuhanju, a najukusnija je u svježem stanju. Uzgoj bosiljka je relativno jednostavan zadatak koji može uvelike poboljšati okus gotovo svakog jela. Osim toga, posjeduje ljekovita svojstva koja potiču opuštanje. Saznajte više o uzgoju ove mirisne biljke.
Postoji širok izbor bosiljka, s više od 60 različitih vrsta dostupnih za uzgoj. Ove se vrste razlikuju po izgledu, okusu, pa čak i načinu uzgoja. Dok većina vrsta bosiljka ima zelenu nijansu, postoje i ljubičaste i crvene sorte koje možete izabrati. Među raznim dobro poznatim sortama bosiljka koje se uzgajaju, po popularnosti se ističu sljedeće vrste. Najčešće korišteni bosiljak u kuhanju je slatki bosiljak, poznat po svom klasičnom izgledu i slatkom okusu, često se koristi u talijanskoj kuhinji. Genovese bosiljak, još jedna popularna sorta, savršena je za pripremu pesta zbog blago slatkog okusa. Ističe se većom veličinom i listovima dugim oko šest centimetara.
Za razliku od slatkog bosiljka, ima šiljatije i pljosnatije listove koji oslobađaju jaču aromu. Sveti bosiljak, također poznat kao Tulsi, nalazi široku primjenu u Indiji u medicinske svrhe, a kada se kuha, ima blago gorak okus. Tajlandski bosiljak, s druge strane, dodaje jedinstven profil okusa azijskim jelima sa svojim naznakama anisa i mente. Ima manje i tamnije listove u odnosu na druge vrste bosiljka. Osim toga, postoje sorte bosiljka koje nose izrazite arome, poput limunskog bosiljka (lat. basilicum citriodorum) i cimetovog bosiljka (lat. ocimum basilicum).
