U Hrvatskoj zabilježen značajan rast cijena!
Potrošači u Hrvatskoj u posljednje vrijeme bilježe značajan rast cijena esencijalnih prehrambenih artikala i proizvoda, što dovodi do sve veće nelagode. Nedavna ilustracija ovog trenda je Kanditova rižina čokolada Riki, koja je prije samo dva mjeseca koštala 6,29 eura za pakiranje od 300 grama. Sada se na policama trgovina pojavljuje s istaknutom oznakom “trajno niska cijena”, no sada je dostupan za nevjerojatnih 8,99 eura, prenosi Večernji.hr.
Trend rasta cijena ne proteže se samo od čokolade. Prema istom izvoru, osjetno su poskupjeli i brojni drugi artikli, među kojima je i Franckova jubilarna kava u pakiranju od 400 grama. Primjerice, cijena kave u srpnju je iznosila 6,29 eura, u usporedbi s 5,72 eura samo nekoliko mjeseci prije, a čak i niže od 4,72 eura tijekom posebnih akcija. Čimbenici kao što su “shrinkflation” i “skimpflation” utječu na čokoladne i konditorske proizvode, što dovodi do smanjenja težine proizvoda dok cijene neprestano rastu. Trenutačno se Milka čokolade od 270 do 300 grama prodaju po cijeni od 5,35 eura, a Kraševe napolitanke u pakiranju od 500 grama s promotivne cijene od 3,89 eura poskupjele su na 7,46 eura.
Povećanja cijena često su povezana s eskalacijom troškova sirovina, uključujući zrna kakaovca i kave, zajedno s rastućim troškovima goriva. Štoviše, tekuća globalna geopolitička pitanja, poput sukoba u Ukrajini, intenziviraju inflaciju, što dovodi do povišenih maloprodajnih cijena. Zanimljivo je da dok cijena pšenice, bitne komponente za kruh i peciva, pada, cijene tih artikala i dalje rastu, ostavljajući zbunjene i potrošače i stručnjake.
Nadalje, istraživanje koje je provela agencija Nielsen IQ za publikaciju “Ja Trgovac” pokazalo je da su od svibnja prošle godine do travnja 2024. najviše poskupili proizvodi poput sredstava za čišćenje stakla (30%), sportskih pića i čokolade za kuhanje. (25%), kao i dodaci prehrani (22%). Otprilike jedna trećina svih artikala doživjela je dvoznamenkasti rast cijena.
Nezadovoljstvo postojećom situacijom izražavaju udruge potrošača i sindikati. Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača, ističe nepostojanje projekta tajnih kupaca, a sve dok cijene nesputano rastu. Ona potiče potrošače da izbjegavaju najskuplje trgovce, iako priznaje da je to često neizvedivo, osobito u manjim područjima s ograničenim mogućnostima. Krešimir Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata napominje da trgovci navode različite razloge za poskupljenje, poput poskupljenja rada i plaća.
Ovaj scenarij stvara tešku situaciju za potrošače, jer cijene osnovnih dobara neprestano rastu, dok plaće ne uspijevaju pratiti korak.
S obzirom na trenutnu gospodarsku klimu, sve je veći broj potrošača u Hrvatskoj koji su pod pritiskom stalnog rasta cijena, što rezultira padom njihove kupovne moći. Inflacija koja je započela tijekom pandemije COVID-19 i pogoršala se zbog sukoba u Ukrajini postala je nezaobilazan aspekt svakodnevnog života. Kupci primjećuju rastuće cijene na policama trgovina ne samo za luksuzne artikle, već i za osnovne proizvode poput kruha, mlijeka, kave i čokolade. Mnogi su zbunjeni činjenicom da čak i kada se cijene sirovina poput pšenice smanje, cijene gotovih proizvoda ne odražavaju tu promjenu.
Dodatni element koji dovodi do ovog porasta cijena poznat je kao “shrinkflation”. Do ovog fenomena dolazi kada proizvođači smanjuju količinu proizvoda dok cijenu održavaju stabilnom ili je čak povisuju. Primjerice, čokolada koja je nekad dolazila u pakiranjima od 300 grama sada može sadržavati samo 270 grama, a cijena ostaje nepromijenjena ili čak raste. Ova suptilna taktika, koja se isprva često zanemaruje, dovodi do toga da potrošači plaćaju više za manju količinu, pojačavajući osjećaj da su prevareni.
Ulaskom Hrvatske u eurozonu neki analitičari smatraju da je prelazak na euro utjecao na rast cijena. Psihološki utjecaj konverzije valuta i tendencija zaokruživanja cijena doveli su do uvjerenja da su brojni proizvodi mnogo skuplji nego što su bili. Iako se na uvođenje eura trebalo gledati kao na koristan korak prema stabilnijem gospodarskom okruženju, mnogi potrošači smatraju da je ovaj prijelaz samo dodatno opteretio njihove financije.
- Udruga za zaštitu potrošača ističe važnost proaktivnijeg pristupa potrošača u traženju boljeg izbora. Predlažu da pojedinci pomno prate promjene cijena, koriste promocije i popuste te razmišljaju o promjeni trgovine. Međutim, ove smjernice možda neće biti izvedive za one koji žive u ruralnim regijama, gdje ograničene mogućnosti kupovine često rezultiraju višim cijenama.
S vremenom se potrošači nađu u teškom položaju, uhvaćeni između rastućih cijena i stagnirajućih plata. Ako se ne provedu dovoljne mjere ili intervencije, inflacija može pogoršati društvene nejednakosti, prisiljavajući mnoge pojedince da više štede ili da se odreknu osnovnih potreba.
