Javnost već duže vrijeme s nestrpljenjem iščekuje bilo kakve pozitivne vijesti a koje se tiču privatnog života poznate pjevačice Milic Todoreović.Prema pisanju srpskih medija, pjevačica se navodno zaručila za svog dečka Marija.
Kako prenose mediji, ona mu je potvrdila tako što mu je odgovorila s “da”.
Pjevačici je navodno odabrani partner darovao prsten vrijedan oko 150.000 eura.
Tijekom nedavnog gostovanja u emisiji “Amidži Show” suptilno je otkrio da trenutno ima dečka. Kum i kolega Stevan Anđelković u jednom je trenutku nenamjerno otkrio njezina osjećanja kada se raspitivao o njezinim planovima za brak.
„Često razgovaramo o tome, imamo kandidata i verujem da smo blizu rešenja“, rekao je Steva, na šta je Milica odgovorila:
– Hvala ti kume za ovo veče – našalila se pjevačica, ali nije demantirala činjenicu da je u vezi.
Prisustvovat ćemo vjenčanju. Ako do njega dođe, spremno ćemo pridonijeti eskalaciji situacije.
Nedavno otkriće izvora govori da pjevačica već nekoliko godina živi sama, a da je Mario, kada se doselio, živio u unajmljenom stanu. Iako je istina da trenutačno živi u izvanbračnoj zajednici s Milicom, on nastavlja snositi troškove vezane uz nekretninu.
BONUS ČLANAK
Demencija je kronični neurodegenerativni poremećaj karakteriziran progresivnim opadanjem kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, rasuđivanje, razmišljanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Bitno je napomenuti da demencija nije običan aspekt starenja; nego je rezultat višestrukih patoloških procesa koji se odvijaju unutar mozga.
Prema izvješću Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), oko 55 milijuna pojedinaca pogođeno je globalno, a projekcije pokazuju da bi se do 2050. godine ta brojka mogla gotovo utrostručiti. Takve su statistike zabrinjavajuće, osobito u zemljama koje karakteriziraju demografsko starenje i ograničeni resursi za medicinsku skrb.
Demencija može nastati iz mnoštva uzroka, a Alzheimerova bolest je najčešća. Kod Alzheimerove bolesti, nakupljanje amiloidnih naslaga i neurofibrilarnih čvorova u mozgu dovodi do degeneracije živčanih stanica, što je uzrok približno 60 do 70% slučajeva demencije. Nakon toga nastaje vaskularna demencija zbog oštećenja krvnih žila u mozgu, često povezana s moždanim udarom ili kroničnom hipertenzijom. Drugi oblik je demencija s Lewyjevim tjelescima, obilježena taloženjem abnormalnih proteina u mozgu. Frontotemporalna demencija obično pogađa osobe u dobi od 45 do 65 godina i rezultira promjenama u osobnosti, ponašanju i govoru. Osim toga, postoje sekundarne demencije koje se mogu razviti kao posljedica neuroloških poremećaja poput multiple skleroze i Parkinsonove bolesti, kao i drugih stanja uključujući depresiju, nedostatak vitamina B12 i kroničnu zlouporabu alkohola.
Simptomi: Demencija se tipično manifestira postupno, manifestirajući se nespecifičnim simptomima koji često ostaju neprimijećeni. Najraniji pokazatelji koji se obično promatraju uključuju probleme s pamćenjem, kao što je nemogućnost prisjećanja nedavnih događaja, značajnih datuma ili uputa, kao i izazove u verbalnoj komunikaciji, donošenju odluka i planiranju ili izvršavanju dnevnih aktivnosti. Znakovi upozorenja demencije također uključuju dezorijentiranost u vremenu i prostoru, koja se očituje kao gubljenje u poznatom okruženju ili nemogućnost prepoznavanja trenutnog dana i vremena, zajedno s promjenama u raspoloženju i ponašanju koje mogu uključivati socijalno povlačenje, pojavu apatije i osjećaja depresije ili razdražljivosti.
Brzo prepoznavanje simptoma olakšava raniju intervenciju, što zauzvrat usporava napredovanje bolesti i poboljšava kvalitetu života oboljelog pojedinca i njegove obitelji. Pravovremena dijagnoza demencije ključna je za početak odgovarajuće terapije; dok većina oblika demencije nije izliječena, postojeći lijekovi mogu znatno spriječiti napredovanje bolesti. Nadalje, proaktivno planiranje omogućuje pacijentima i njihovim obiteljima donošenje kritičnih odluka koje se tiču zdravstvene skrbi, financija i životnih aranžmana. Osim toga, rani početak rehabilitacijskih programa, uz mentalnu stimulaciju i tjelesnu aktivnost, pruža psihološku i socijalnu podršku koja poboljšava funkcionalnost i ukupnu kvalitetu života.
Liječenje demencije uključuje multidisciplinarni pristup koji obuhvaća farmakološke intervencije, posebno lijekove usmjerene na usporavanje napredovanja simptoma, uz modifikacije načina života koje uključuju pridržavanje uravnotežene prehrane, poput mediteranske prehrane, bavljenje tjelesnom aktivnošću, održavanje redovitog uzorka spavanja i mentalnu stimulaciju. Dodatno, psihosocijalna podrška se proširuje na pacijenta kroz kognitivnu terapiju, obiteljsku pomoć i prilagodbe životnom okruženju.
