Naši regioni su trenutno pod uticajem sistema visokog pritiska koji potiče sa jugozapada. Očekuje se da će se ovaj sistem kretati prema istočnim dijelovima Evrope, što će rezultirati dolaskom toplije vazdušne mase. Međutim, važno je napomenuti da to ne garantuje trenutno zatopljenje u nizinama, pojašnjava Sladić. Vrijedi napomenuti da u planinskim regijama temperature u određenim danima mogu premašiti one u nizinama, a može se povećati i nivo zagađenja.
Prema trenutnim podacima, male su šanse za padavine oko 22., iako se očekuje da će biti minimalne. Analizirajući srednjoročne obrasce i tropske asocijacije, nema vidljivih znakova nadolazeće hladnog fronta. Stoga, ne bi bilo neočekivano imati još jednu godinu bez značajne akumulacije snijega. Ova prognoza potječe od Sladića, poznatog prognostičara poznatog po pouzdanim predviđanjima.
Prilično je prijatno šetati u decembru, sa sunčanim naočalama i bez potrebe za glomaznim šalovima, a da se još uvek oseća hladnoća u vazduhu. Međutim, usred ovog prijatnog iskustva, nameće se misao: da li tradicionalne zime nestaju i da li ćemo u budućnosti videti manje snega? Naučnici sugeriraju da bi do 2040. regije poput naše mogle doživjeti zime bez snijega zbog klimatskih promjena i štetnih postupaka pojedinaca koji nastavljaju da štete našoj planeti zagađenjem. Dok će mlađe generacije i dalje imati priliku iskusiti snježne atmosfere, razmjeri ovog fenomena ostaju neizvjesni. Stručnjaci za klimu upozoravaju da se ne može odbaciti pojava ekstremnih vremenskih događaja, kao što je značajna epizoda iz 2012. godine.
Nadalje, upozoravaju da je ovim promjenama posebno podložna regija Mediterana, što ga čini jednim od najugroženijih područja u Evropi. …… Od početka službenih instrumentalnih mjerenja primjetan je porast globalne temperature zraka, što je evidentno i u Bosni i Hercegovini. Ovo povećanje donijelo je različite promjene, uključujući i smjenu godišnjih doba, objasnio je klimatolog Dženan Zulum iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda. Zulum naglašava alarmantnu prirodu značajnih promjena koje se dešavaju u našoj umjereno kontinentalnoj klimi. Naročito u 21. vijeku, primijetili smo da su ljeta konstantno toplija, dok su zime, koje su se nekada željno očekivale dolaskom prvih snježnih pahulja, postale blaže. Promjene u godišnjim dobima koje obično nazivamo proljeće i jesen smo uočili. Prelasci sa ljeta na zimu ili obrnuto obično su kraći i manje izraženi.
