Jeste li primijetili da ste skloni ostati budni dulje vrijeme noću, brinući se o manjim problemima? U današnjem članku donosimo uvide profesora Predraga Mitrovića koji govori o utjecaju umora i stresa na zdravlje srca…
U okviru ciklusa „Razgovori o lječenju“, prof. dr. Predrag Mitrović, renomirani kardiolog iz Urgentnog centra u Beogradu, podijelio je osnovne smjernice o očuvanju zdravlja srca i općeg tjelesnog blagostanja. Ova rasprava bila je usmjerena na važnost zdravih navika koje povećavaju vitalnost, promiču dugovječnost i poboljšavaju kvalitetu svakodnevnog života.
Profesor Mitrović ističe da je temelj zdravog života u postizanju ravnoteže. Tvrdi da je važno održavati tempo života koji ne premašuje ono što naše tijelo može izdržati. Taj pojam evocira stari prometni slogan koji je savršeno usklađen s načelima zdravog života: „Ne brže od života“. Zalaže se za to da pojedinci njeguju sposobnost usporavanja, procjenjivanja svojih pokreta i mudre raspodjele vremena i energije, jer ljudsko tijelo nije neuništivo. Stalna izloženost stresu i umoru neminovno dovodi do posljedica koje se ne mogu izbjeći.
Očuvanje zdravlja uvelike ovisi o kvalitetnom i pravovremenom odmoru. Prema profesorovim riječima, preporučljivo je povući se na noć prije ponoći jer oko 12 sati tijelo radi na popravljanju specifičnih enzima ključnih za oporavak, a izostanak tog procesa čini san neučinkovitim, čak i ako se produži do podneva ili tijekom dana. U takvim okolnostima tijelo se ne uspijeva pravilno regenerirati. Time se naglašava nužnost izdvajanja dovoljno vremena za spavanje i minimiziranje stresa. Profesor priznaje da suvremeni način života često odvlači pažnju pojedinca od ovih temeljnih načela, ali upozorava da zanemarivanje vlastitog tijela može dovesti do skraćenja životnog vijeka, što u konačnici ne dovodi do dobrobiti pretjeranog samozanemarivanja.
Govoreći o signalima koje tijelo prenosi, Mitrović upozorava da ne treba ignorirati ni najmanje znakove umora i iscrpljenosti. Ističe važnost prepoznavanja da “nismo neuništivi i da moramo naučiti slušati svoje tijelo”. Kada tijelo javlja znakove umora, to služi kao jasno upozorenje da je pauza neophodna. Ignoriranje ovih signala može dovesti do značajnih zdravstvenih posljedica.
Profesorica se dalje osvrnula na psihološku dimenziju zdravlja, ističući da različiti tipovi osobnosti jedinstveno reagiraju na stres i nedaće. Primijetio je da neki pojedinci sami sebi nameću pretjeranu rigidnost, što dovodi do ustrajnog osjećaja krivnje, dok drugi pokazuju opušteniji pristup, što im omogućuje lakše snalaženje u izazovima. “Morate uzeti u obzir i ono što je naslijeđeno – genotip – i ono što je oblikovano okolinom – fenotip. Cilj je postići skladnu ravnotežu”, objašnjava.
Profesor stavlja značajan naglasak na problem umora, kategorizirajući ga u dvije različite vrste: kronični i aktivni. Kronični umor definira kao stanje u kojem pojedinac doživljava stalnu iscrpljenost, bez obzira na količinu sna.
Ovo stanje može biti uzrokovano izborom načina života, ali može ukazivati i na ozbiljnije zdravstvene probleme, poput poremećaja rada štitnjače. Kronični umor karakterizira stalna potreba za snom; pojedinci mogu zaspati u raznim situacijama, uključujući tijekom razgovora ili sastanaka.
Nasuprot tome, aktivni umor karakterizira iznenadni i akutni nedostatak sna, što rezultira intenzivnom iscrpljenošću. U tom stanju tijelo se bori da normalno funkcionira, što dovodi do razine umora koja je toliko duboka da pojedincu može biti teško hodati čak i nekoliko metara bez osjećaja slabosti. Za razliku od kroničnog umora, aktivni umor je iznenadniji i teži fiziološki odgovor.
- Zaključujući raspravu, profesor je istaknuo važnost umjerenosti u svim aspektima života. Rekao je: “Posao, tjelesna aktivnost i hobiji – sve je moguće, ali mora postojati mjera. Ne brže od života, to je osnovni princip.” Naglasio je da je održavanje ravnoteže ključno za postizanje dugog i ispunjenog života.
Njegov savjet djeluje kao dirljiv podsjetnik da zdravlje ne treba uzimati zdravo za gotovo; nego je rezultat svakodnevnih izbora i odnosa prema sebi. Ulaganje u njegu tijela i duha kroz usvajanje zdravih navika s vremenom će se isplatiti jer jedino tako možemo održati vitalnost i osigurati sretnu i ispunjenu starost.
