Ljudskom tijelu nedostaje sposobnost da proizvodi određene vitalne hranjive tvari, poznate kao vitamini, pa se stoga oslanja na njihovo dobivanje iz izvora hrane. Ove esencijalne hranjive tvari proizvode biljke pod utjecajem sunčeve svjetlosti ili bakterija, ili se pod određenim okolnostima mogu sintetizirati u ljudskom ili životinjskom tijelu. Ljudska ishrana se sastoji od otprilike 40 ključnih nutrijenata, pri čemu su vitamini jedna od najistaknutijih kategorija, zajedno sa esencijalnim mineralima, mineralima u tragovima, elektrolitima i aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama. Termin “vitamin” skovao je 1912. godine Kazimir Funk, poljski biohemičar, koji je izolovao kristalnu supstancu iz riže. Riječ “vita” na latinskom označava život, dok se “-amin” odnosi na aminokiseline. Iako se u početku vjerovalo da vitamini pripadaju grupi amina, ova pretpostavka se pokazala netačnom. Ipak, naziv “vitamin” se zadržao i danas se široko koristi. Postoje dvije osnovne kategorije u koje su klasifikovani vitamini: vitamini rastvorljivi u vodi i vitamini rastvorljivi u mastima.
Vitamini su složene tvari koje se dobivaju iz vanjskih izvora i igraju vitalnu ulogu u različitim procesima u ljudskom tijelu. Djelujući kao kofaktori, neophodni su za kemijske reakcije uključene u ćelijski metabolizam. Budući da ih tijelo ne može proizvesti samostalno, potrebno ih je nabaviti iz vanjskih izvora, najbolje putem hrane. Potrebna količina vitamina u tijelu može značajno varirati, u rasponu od nekoliko mikrograma vitamina B12 do 60 miligrama vitamina C. Ova jedinjenja su kritična za podsticanje normalnih metaboličkih reakcija u ćelijama i tkivima.
U ljudskom metabolizmu, vitamin C igra ulogu u više od 1000 reakcija. Svaki vitamin dolazi u različitim oblicima; na primjer, vitamin D može postojati ili kao D3 (holekalciferol) ili D2 (ergokalciferol). Vitamin A, koji se obično nalazi u hrani kao beta-karoten, zahtijeva dodatnu aktivaciju da bi postao njegov aktivni oblik. U ovom slučaju, beta-karoten se pretvara u retinol, koji je aktivni oblik vitamina A. Vitamini često stupaju u interakciju sa ili se oslanjaju na prisustvo drugih vitamina za optimalno funkcionisanje. Na primjer, vitamini B kompleksa zahtijevaju kofaktore poput holina i inozitola. Osim toga, neki vitamini služe kao antioksidansi uz svoju primarnu metaboličku ulogu. Tokom staničnog metabolizma, za stvaranje energije potreban je kisik, što dovodi do stvaranja reaktivnih spojeva poznatih kao slobodni radikali. Za održavanje normalne tjelesne funkcije neophodna je kontinuirana neutralizacija ovih slobodnih radikala, a u tu svrhu se koriste antioksidansi. Najpoznatiji vitamini sa antioksidativnim svojstvima uključuju vitamine A, C, D i E. Postoji nekoliko esencijalnih vitamina koji igraju različite uloge u tijelu: vitamin A, izveden iz provitamina beta-karotena; vitamin C, koji radi u tandemu sa vitaminom E; vitamin D, sintetiziran putem sunčeve svjetlosti ili prehrambenih izvora; vitamin E, antioksidans za lipide u ćelijskim membranama; i vitamin K, ključan za proces koagulacije i pravilno funkcioniranje vitamina D.
Prednosti vitamina D su brojne, uključujući njegovu sposobnost da ojača kosti, poboljša raspoloženje i podrži cjelokupno zdravlje i tjelesne funkcije. Dok su izlaganje sunčevoj svjetlosti i uravnotežena ishrana primarni izvori ovog esencijalnog vitamina, mnogi pojedinci se također obraćaju suplementima za dodatnu podršku.
Jedno uobičajeno pitanje koje se postavlja je da li je najbolje uzimati ove suplemente ujutro ili uveče. Prema mišljenju stručnjaka, vitamin D se najefikasnije apsorbuje kada se konzumira uz obrok zbog njegove rastvorljivosti u mastima. Stoga se preporučuje uzimanje vitamina D ujutro, jer doručak obično sadrži adekvatnu količinu zdravih masti. Međutim, ako ga više volite uzimati uveče, savjetuje se da ga uparite s obrocima koji sadrže orašaste plodove ili druge izvore masti. Namirnice koje su bogate vitaminom D uključuju ribu, punomasne mliječne proizvode, goveđu jetru, sojino mlijeko, jegulje i riblje ulje. Da biste u potpunosti iskoristili prednosti vitamina D, preporučuje se i njegova kombinacija sa magnezijumom i kalcijumom. Morate biti oprezni kako biste izbjegli prekomjerni unos ovog vitamina. Medicinski stručnjaci naglašavaju potencijalne rizike povezane s produženom konzumacijom visokih doza vitamina D, jer to može dovesti do nakupljanja viška kalcija u tijelu. To, zauzvrat, može dovesti do smanjene snage kostiju i mogućeg oštećenja bubrega i srca.
