Smatra se da pojedinci ne mogu zadržati imovinu voljene osobe nakon njihove smrti, zbog čega je preporučljivo podijeliti te stvari s onima kojima je potrebna. Vjeruje se da ovaj čin pomaže preminulima u postizanju duševnog mira.

Osim toga, mora se uzeti u obzir način smrti osobe, budući da se na predmetima mogu nalaziti bakterije i virusi dulje vrijeme. Smatra se da predmeti mogu apsorbirati energiju svojih vlasnika.

Postavlja se pitanje: je li primjereno čuvati stvari nekoga tko je preminuo?

Zabrinutost oko negativne energije ostaje prisutna, jer predmeti mogu prenijeti karmu. Što trebate imati na umu?

  • Ponekad podsjetnici na one koji su umrli mogu duboko uznemiriti pojedince. Iako postoje razni problemi povezani s imovinom, ne isplati se brinuti zbog mogućnosti da zadržite predmete svoje pokojne sestre, brata ili voljenih samo zato što su im pripadali. Doniranje ovih stvari u dobrotvorne svrhe je korisniji izbor.

Ključno je da članovi uže obitelji preminulog probiju psihološku barijeru jer je to element koji generira strahove povezane sa smrću. Prihvatiti smrt je izazovno i potrebno je osloboditi se tih osjećaja kako vas sjećanja ne bi proganjala.

  • Psiholozi se često susreću sa situacijama u kojima su osobe bliske nekome izgubile dodir sa stvarnošću, doživjele depresiju ili se bore s mentalnim poremećajima, a sve proizlazi iz izazova suočavanja sa stvarnošću smrti voljene osobe. Više savjeta. Pojedinci različitih religija imaju različite perspektive o biti postojanja.

Na primjer, pravoslavni svećenik može predložiti da blagoslovite predmete svetom vodom. Osim toga, među muslimanima je uobičajena praksa da se raspodijeli imetak umrlih kako bi se dobio blagoslov duše.

BONUS

Dok su neke tradicije nestale u suvremenom društvu, brojni običaji nastavljaju se prenositi kroz stoljeća.

Osobito su vrijedni pažnje oni koji su povezani sa značajnim fazama života, počevši od rođenja, zatim krštenja i kulminirajući posljednjim ispraćajem na vječni počinak. Krug dovršetka života ne označava kraj ili silazak u ništavilo.

Naši dragi i dalje postoje u našim sjećanjima i mislima. Dok posjećujemo njihove grobove, opetovano im odajemo počast. Pošteno je ustvrditi da tradicije koje se poštuju nakon sprovoda imaju veliku važnost u našem narodu.

Kada idete na groblje, a kada ne? Kršćanstvo naglašava važnost poštivanja sjećanja na naše pretke kao odgovornost koju svi dijelimo. Najučinkovitiji način da se to postigne je iskrenim dijalogom s njima, prisjećanjem dragih vremena provedenih zajedno i, naravno, posjetom njihovom posljednjem počivalištu.

Tako vam je groblje dostupno kad god poželite, čak i u nedostatku spomen obilježja za pokojne unutar crkve. Ipak, značajne nejasnoće oko upita “kada ne posjećivati ​​groblje” proizlaze iz velikih vjerskih praznika.

  • Uvriježeno je mišljenje da se za Božić i Uskrs ne smije odati počast pokojnicima, ali to je nesporazum. Naime, obilježavanje dana kada je Isus Krist trijumfirao nad smrću, darujući vječni život čovječanstvu, traje nekoliko dana. Dan koji slijedi nakon Uskrsnuća posebno je određen za poštovanje pokojnika.

Po tradiciji, na pokladni ponedjeljak običaj je da se “pometu” grobovi dragih osoba pokrivši ih zelenom travom. U raznim krajevima Srbije ovaj dan se obilježava kao zadušnica, gdje se farbana jaja i zapaljene svijeće nose na groblje.

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here