Anonimne ispovijesti postale su primarna metoda za pojedince da komuniciraju svoja iskustva na internetu. Iako se identiteti onih koji stoje iza ovih priznanja rijetko otkrivaju, ostaje intrigantno saznati više o izazovima s kojima se drugi susreću u svakodnevnom životu. Danas vam predstavljamo jednu intrigantnu ispovijest.
- Svekrva mi je često dodavala svoj telefon kako bih mogla izbrisati njezine poruke i ostalo, jer ona to nije mogla sama. Na moje iznenađenje, pronašla sam poruku koja je počinjala imenom mog supruga, a broj se razlikovao samo jednom znamenkom, što je dovoljno pobudilo moju znatiželju da je otvorim i pročitam.
“Dobar dan! U blizini sam! Ako želiš, možemo popričati uz kavu sad kad je mama sa mnom podijelila tvoj broj.” Moja svekrva je odgovorila: “Pogriješila sam; slučajno sam ti dala svoj broj umjesto njegovog.
Ako se nađete u razgovoru s njim, ljubazno izbjegnite spomenuti da sam vam otkrio ovu informaciju. Glavna tema razgovora trebala bi biti njegova bivša partnerica koja živi u inozemstvu. Iščekujem dolazak djeteta. U braku smo šest godina. Kakvu poruku trebam prenijeti?
DODATNI TEKST
- Održavanje redovitog vremena obroka ključno je jer u suprotnom to može dovesti do problema poput jake gladi, razdražljivosti, smanjenog fokusa, prejedanja i negativnih učinaka na zdravlje srca.
Istraživanja pokazuju da je stavljanje naglaska na rani doručak i večeru ključno za održavanje zdravog kardiovaskularnog sustava. Razlozi za to navedeni su u studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, koja je pronašla vezu između konzumiranja doručka nakon 9 ujutro i večere nakon 21 sat. Ovaj obrazac je povezan s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, posebno kod žena.
Bernard Srour, farmaceut i koautor studije, primijetio je: “Ova studija je prva koja predlaže potencijalnu vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja.” Istaknuo je da, iako su ranija istraživanja povezivala preskakanje doručka s lošijim metaboličkim zdravljem, nisu uzela u obzir vrijeme obroka.
Srour i njegov tim imali su za cilj istražiti utjecaj vremena obroka na zdravlje srca, što bi moglo dovesti do novih metoda prevencije. Povećani rizik od svih kardiovaskularnih bolesti povezan je sa svakim dodatnim satom odgađanja prvog obroka u danu. Čak i jedan sat kašnjenja doručka može negativno utjecati na zdravlje srca.
Istraživači su pratili zdravstveno ponašanje više od 103.000 odraslih osoba, prvenstveno žena, kako bi prikupili podatke. Tijekom prosječnog razdoblja od 7,2 godine, promatrali su prehrambene obrasce sudionika, otkrivši da je svaki dodatni sat odgode konzumiranja prvog dnevnog obroka povezan s povećanim rizikom od raznih kardiovaskularnih bolesti.
Sličan trend primijećen je u pogledu vremena posljednjeg obroka u danu. Ljudi koji su večerali nakon 21 sat. pokazali su 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s onima koji su večerali prije 20 sati.
Unutarnji sat tijela upravlja uzimanjem obroka. Prema Srouru, veza između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja povezana je s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat utječe na vrijeme obroka i bitan je u nekoliko cirkadijskih funkcija, poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma i oslobađanja hormona, a sve to značajno utječe na zdravlje srca.
Primijetio je da naš prirodni cirkadijalni ritam ima značajan utjecaj na osjetljivost na inzulin. Raspored obroka utječe na različite cirkadijalne procese koje regulira biološki sat. Odgoda s doručkom može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin.
Prethodna istraživanja pokazuju da je tjelesna reakcija na inzulin pojačana ujutro za razliku od večeri. Smanjenje ove osjetljivosti može dovesti do inzulinske rezistencije, što može pridonijeti kardiometaboličkim problemima poput upale, endotelne disfunkcije (stanični sloj koji oblaže unutarnje stijenke krvnih žila) i hipertenzije.
Svako od ovih stanja povećava rizik od razvoja bolesti srca. Kardiolog Bupendar Tajal istaknuo je da odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin, čime se povećavaju šanse za srčane probleme. Nadalje, Srour je spomenuo da kasna večera, kada je razina melatonina vrhunska, može narušiti učinkovitost tjelesnog metabolizma hrane.
Studija iz 2020. pokazuje da konzumiranje obroka kasnije navečer može dovesti do debljanja i smanjenja metabolizma masti. S obzirom na snažnu vezu između pretilosti i bolesti srca, nije neočekivano da ovakvo ponašanje također može povećati rizik od razvoja bolesti srca.
