Na društvenim mrežama su jako popularne ispovijesti u kojima korisnici često anonimno opisuju neku situaciju sa kojom su se suočili i često traže savjet i mišljenje drugih. Mi vam donosimo danas jednu takvu.
Bonus tekst:
Pridržavanje redovitog vremena obroka od iznimne je važnosti, jer nepoštivanje toga može dovesti do štetnih ishoda, uključujući jaku glad, razdražljivost, smanjenu koncentraciju, prejedanje i moguće negativne učinke na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Istraživanja pokazuju da je naglasak na ranom doručku i večeri bitan za očuvanje zdravog kardiovaskularnog sustava. Obrazloženje iza ove tvrdnje navedeno je kako slijedi. Studija objavljena u časopisu Nature Communications utvrdila je korelaciju između doručka nakon 9 sati i večere nakon 21 sat, što je povezano s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, posebno kod žena.
Bernard Srour, farmaceut i koautor studije, primijetio je: “Ova studija je prva koja predlaže potencijalnu vezu između vremena obroka i kardiovaskularnog zdravlja.” Naglasio je da iako su ranija istraživanja povezivala izostavljanje doručka s lošim metaboličkim zdravljem, aspekt vremena obroka nije uzet u obzir. Srour i njegov istraživački tim imali su za cilj istražiti utjecaj rasporeda obroka na zdravlje kardiovaskularnog sustava, što bi moglo rezultirati novim preventivnim strategijama. Povećani rizik od svih kardiovaskularnih bolesti povezan je sa svakim dodatnim satom odgode prvog obroka u danu.
Čak i jednosatno kašnjenje doručka može negativno utjecati na zdravlje srca. Kako bi prikupili podatke, istraživači su pratili zdravstveno ponašanje više od 103.000 odraslih osoba, uglavnom žena. Prehrambene navike sudionika promatrane su u prosjeku 7,2 godine, što pokazuje da je svaki dodatni sat odgađanja prvog dnevnog obroka bio povezan s povećanim rizikom od svih kardiovaskularnih bolesti. Sličan obrazac primijećen je u vezi s vremenom zadnjeg obroka u danu.
Oni koji su večerali nakon 21 sat. pokazali su 28 posto veći rizik od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s osobama koje su večerale prije 20 sati. Regulacijom vremena obroka upravlja unutarnji sat tijela. Prema Srouru, odnos između zdravlja kardiovaskularnog sustava i rasporeda obroka povezan je s tjelesnim cirkadijalnim ritmom. Tvrdi da biološki sat određuje vrijeme obroka i ključan je u brojnim cirkadijalnim procesima, poput regulacije krvnog tlaka, metabolizma i lučenja hormona, koji značajno utječu na zdravlje srca.
Naznačio je da naš prirodni cirkadijalni ritam ima značajan utjecaj na osjetljivost na inzulin. Vrijeme obroka sastavni je dio raznih cirkadijalnih procesa koje regulira biološki sat. Odgađanje doručka može dovesti do smanjenja osjetljivosti na inzulin. Prethodna istraživanja pokazuju da je tjelesna reakcija na inzulin pojačana ujutro u odnosu na večer. Smanjenje ove osjetljivosti može dovesti do inzulinske rezistencije, što može pogoršati kardiometaboličke probleme, uključujući upalu, endotelnu disfunkciju (stanični sloj koji oblaže unutarnje površine krvnih žila) i hipertenziju.
Sva ova stanja povećavaju rizik od razvoja bolesti srca. Kardiolog Bupendar Tajal istaknuo je da odgađanje doručka može dovesti do smanjene osjetljivosti na inzulin, čime se povećava vjerojatnost problema povezanih sa srcem. Nadalje, Srour je istaknuo da kasna večera, osobito kada je razina melatonina vrhunska, može spriječiti sposobnost tijela da učinkovito metabolizira hranu. Studija provedena 2020. godine pokazuje da konzumiranje obroka kasnije navečer može dovesti do debljanja i smanjenja metabolizma masti. S obzirom na značajnu vezu između pretilosti i bolesti srca, nije iznenađujuće da ovaj aspekt također može povećati rizik od razvoja bolesti srca.
