Kako starimo, trebamo da budemo pažljiviji u vezi sa svojim zdravljem i više voditi računa o načinu života koji živimo. U današnjem članku donosimo nekoliako savjeta kojih biste se trebali pridržavati kako biste se zaštitili od bolesti…
U suvremenom društvu značaj zdravlja crijeva progresivno se priznaje kao ključni element za opću dobrobit i visoku kvalitetu života. Samo rješavanje vanjskih manifestacija bolesti više nije dovoljno; znanstvena istraživanja i medicinska otkrića sve više ukazuju na to da dobro funkcioniranje probavnog sustava podupire optimalan rad cijelog tijela. Crijeva igraju vitalnu ulogu ne samo u probavi hrane, već i u utjecaju na imunitet, mentalno zdravlje, razinu energije, pa čak i raspoloženje.
Doktorica Aleksandra Pavlović Marković, specijalistica gastroenterologije, naglašava da su problemi s crijevima dosegli toliku raširenost da se više ne mogu previdjeti. Prema njegovim zapažanjima, sve veći broj pacijenata javlja se s problemima koji spadaju u kategoriju funkcionalnih poremećaja crijeva. Ova klasifikacija ukazuje na odsutnost organskog oštećenja; međutim, simptomi ipak znatno otežavaju svakodnevne aktivnosti i smanjuju kvalitetu života.
Podaci pokazuju da se gotovo jedna od pet osoba u nekom trenutku susreće s takvim problemima. Svakodnevne borbe s bolovima u trbuhu, nadutošću, zatvorom ili proljevom pogađaju brojne ljude. U više od 80% slučajeva koji uključuju pacijente koji se obraćaju liječnicima opće prakse, temeljni problem odnosi se na probavni sustav. Liječnica napominje da je to često povezano s ubrzanim tempom suvremenog života, neadekvatnim prehrambenim navikama, nedovoljnom tjelesnom aktivnošću te stalnom prisutnošću stresa, a sve to dodatno opterećuje probavni trakt.
Manifestacije koje ukazuju na poremećaj crijeva mogu varirati; međutim, obično obuhvaćaju osjećaje nelagode, grčeve, promjene u učestalosti pražnjenja crijeva, a mogu uključivati i mučninu i povraćanje.
Sindrom iritabilnog crijeva jedno je od najčešćih stanja povezanih s ovim simptomima. Iako se ne smatra opasnim po život, značajno ometa dnevne aktivnosti i emocionalno blagostanje pogođene osobe. Simptomi se često javljaju i povlače nepredvidivo, što dodatno otežava njihovu dijagnostiku i liječenje.
Podrijetlo takvih poremećaja nije uvijek jasno ocrtano; međutim, poznato je da čimbenici poput genetike, prehrambenih navika, stresa i cjelokupnog načina života značajno pridonose njihovom razvoju. Doktorica Pavlović Marković ističe kako bi pridržavanje temeljnih načela pravilne prehrane i života većini pojedinaca moglo omogućiti prevenciju ovih stanja.
To podrazumijeva povećanje potrošnje vlakana kroz svježe voće i povrće, smanjenje unosa crvenog mesa i izbjegavanje industrijski prerađene hrane. Osobito naglašava ključnu ulogu probiotika, koji se mogu dobiti iz jogurta, kefira ili fermentiranih proizvoda poput kiselog kupusa, jer promiču zdrav crijevni mikrobiom i pomažu u probavi.
Bitno je ne zanemariti individualne razlike. Svaki organizam posjeduje jedinstvenost i ono što može biti ugodno za jednog pojedinca može rezultirati nelagodom za drugog. Stoga je ključno obratiti pažnju na vlastito tijelo i pravilno odgovoriti na signale koje ono šalje. Vođenje dnevnika prehrane može poslužiti kao učinkovita metoda za određivanje izvora nelagode i prepoznavanje hrane koja izaziva simptome.
U području dijagnostike, liječnik primjećuje da nije neophodno odmah započeti s invazivnim postupcima. Često, temeljit razgovor s pacijentom u kombinaciji s temeljnim pregledom abdomena daje kritične informacije potrebne za postavljanje točne dijagnoze. Daljnje testiranje savjetuje se samo u prisutnosti zabrinjavajućih simptoma, poput prisutnosti krvi u stolici, neočekivanog gubitka tjelesne težine ili ako je pacijent stariji od 45 godina. U nedostatku takvih pokazatelja, problem je obično funkcionalan i često se može učinkovito riješiti promjenama u načinu života.
- Na održavanje zdravlja crijeva značajno utječu preventivne mjere. Redovita tjelesna aktivnost pospješuje peristaltiku, smanjuje vjerojatnost zatvora i pozitivno utječe na opću dobrobit. Uz to, jednako je važno i upravljanje stresom. Tehnike poput vježbi opuštanja, meditacije i osiguravanja dovoljnog sna doprinose postizanju skladnije ravnoteže između tijela i uma. Svakodnevne prakse, uključujući pedantno pripremanje obroka, odabir svježe hrane i održavanje pravilne hidratacije, mogu dovesti do značajnih poboljšanja.
