U pravoslavnom kalendaru postoji veliki broj svetaca i za skoro svakog od njih je vezano neki običaji koje treba ispoštovati. U nastavku članka pročitajte šta trebate uraditi na ovaj praznik.
Sveti car Konstantin i njegova majka carica Jelena imaju ugledan položaj štovanih svetaca u pravoslavnoj tradiciji. Njihov je blagdan u crkvenom kalendaru obilježen crvenim slovom, što naglašava duboko duhovno značenje ove prigode. U crkvenom bogoslužbenom kalendaru crvenim slovom označen je i praznik svetog cara Konstantina i njegove majke carice Jelene, čime se naglašava važnost i težina ovog događaja za sve pravoslavne kršćane.
Slavi se 3. lipnja po novom kalendaru (odnosno 21. svibnja po starom) i potiče vjernike da se odreknu svakodnevnih briga, odu u crkvu, pomole se Bogu i zapale svijeću za zdravlje, obiteljsku slogu i unutarnji mir. Običaji nalažu da se treba očistiti blagoslovljenom vodom, najbolje samostanskom ili crkvenom jer se vjeruje da čisti tijelo i posvećuje dušu. Kaže se da ova voda “prenosi prema van ono što je molitvom iznutra promijenjeno”, simbolično brišući grijehe, jačajući vjeru i potičući duhovni mir u svakodnevnom životu. Osim toga, ovo ime nose mnoge žene koje se zovu Jelena, što je jedno od najljepših i najraširenijih ženskih imena u srpskoj kulturi.
Etimologija pojma može se pratiti do grčke riječi “helene”, što znači “svijetla, sjajna, sjajna”. Nakon toga okupljaju se brojne obitelji s rodbinom i prijateljima kako bi pripremili svečani objed u čast svoga sveca. Praznik Svetih Konstantina i Jelene ima poseban značaj za grad Niš, koji se tradicionalno smatra rodnim mestom cara Konstantina u drevnom Naisu. Priznat je kao jedna od najznačajnijih osoba u povijesti kršćanstva i zapadne civilizacije.
- Stoga se ovaj praznik u Nišu slavi kao gradski praznik, koji uključuje službe, procesije i niz kulturnih događaja. Osim toga, dan se razlikuje po posebnim cehovima, od kojih su najistaknutiji zlatari — obrtnici vješti u radu sa zlatom i srebrom — i željezničari. Za ove skupine, car Konstantin simbolizira viziju, napredak i duhovnu snagu. Također je vrijedno napomenuti da ovaj praznik nije ograničen samo na Srbiju; slično ga cijene i pravoslavne zajednice u Grčkoj i Rumunjskoj.
I za Grke i za Rumunje ovaj praznik u našoj kulturi ima značaj sličan blagdanu Svetog Save, ističući duboko poštovanje cara Konstantina i njegove majke Jelene unutar pravoslavne tradicije. Dan je prožet dubokim značenjem i poukama. Sveti Konstantin služi kao dirljiv podsjetnik da se pobjeda konačno postiže kroz Krista i vjeru u Boga na kraju životnog puta. U vremenima kada se situacije čine nepovoljnim i kada se javljaju osjećaji slabosti, malodušnosti ili dezorijentiranosti, razborito je učiniti znak križa, tražiti Boga u tišini svoga srca i moliti za snagu i mudrost.
Krštenje se na ovaj dan posebno zagovara, osobito kad se naiđe crkva, čuje zvuk zvona ili se u osami moli. Tko je prepoznat kao sveti Konstantin? Rođen 274. godine nove ere u rimskom gradu Naisusu, sada poznatom kao Niš, izvorno ime mu je bilo Flavije Valerije Konstantin. Bio je potomak Konstancija Klora, rimskog vojskovođe, i njegove majke Helene, koja je, unatoč svojim skromnim počecima, pokazivala iznimnu duhovnu snagu.
