Dug i ispunjen život oduvijek je bio jedna od najvećih želja čovjeka. Naučnici i ljekari decenijama istražuju kako genetika, ishrana i stil života utiču na dugovečnost, ali sve više pažnje posljednjih godina privlači jedan zanimljiv faktor ličnost.
Stručnjaci za dugovečnost tvrde da upravo određene crte karaktera mogu značajno povećati šanse da osoba doživi duboku starost, i to ne samo u fizičkom, već i u mentalnom smislu.
Prema istraživanjima sprovedenim na univerzitetima u Italiji, Japanu i Sjedinjenim Američkim Državama – zemljama poznatim po visokom broju stogodišnjaka – pokazalo se da ljudi koji dugo žive često dijele slične osobine ličnosti. Te osobine ne moraju biti urođene, već se mogu razvijati tokom života kroz navike, okruženje i način razmišljanja.
Jedna od najvažnijih crta koja se ističe jeste otpornost na stres. Dugovječni ljudi uglavnom ne dozvoljavaju da ih svakodnevne brige previše pogađaju. Oni imaju sposobnost da prihvate situacije koje ne mogu promijeniti, a energiju usmjeravaju na ono što mogu kontrolisati. Stručnjaci objašnjavaju da hronični stres ubrzava starenje ćelija, dok smirenost i sposobnost opuštanja doprinose boljem radu srca, nižem krvnom pritisku i stabilnijem imunološkom sistemu.
- Druga važna karakteristika jeste optimističan pogled na svijet. Ljudi koji vjeruju da će sve na kraju ispasti dobro, bez obzira na okolnosti, obično imaju zdravije navike, više društvenih kontakata i manju sklonost depresiji. Naučna istraživanja pokazuju da optimisti imaju i do 15% duži životni vijek u poređenju s pesimistima. Osim toga, pozitivno razmišljanje utiče na hormone sreće poput serotonina i dopamina, koji čuvaju mozak i usporavaju starenje.
Treća crta ličnosti koja se često povezuje s dugovječnošću jeste radoznalost. Ljudi koji su otvoreni za nova iskustva, spremni da uče, istražuju i mijenjaju rutinu, zadržavaju mentalnu svježinu i u poznim godinama. Psiholozi ističu da radoznali ljudi rjeđe zapadaju u rutinu, više se kreću, druže i koriste svoj mozak – a sve to doprinosi očuvanju vitalnosti.
Pored toga, stručnjaci navode i važnost discipline i odgovornosti prema sebi. Osobe koje su organizovane, imaju jasne ciljeve i redovno brinu o zdravlju – od ishrane do spavanja – obično žive duže. Takvi ljudi rjeđe upadaju u štetne navike poput prejedanja, pušenja ili pretjeranog stresa, jer razumiju dugoročne posljedice svojih odluka.
Zanimljivo je i to da dugovječni ljudi često imaju izraženu društvenost i saosjećanje. Oni održavaju dobre odnose s porodicom, prijateljima i komšijama, jer osjećaj povezanosti i ljubavi dokazano smanjuje rizik od demencije, depresije i kardiovaskularnih bolesti. Ljudi koji se osjećaju voljeno i korisno u zajednici obično imaju snažniji imunološki sistem i bolju emocionalnu stabilnost.
Još jedna crta koja se ističe jeste umjerenost – u svemu, pa i u dobrim stvarima. Dugovječni ljudi rijetko pretjeruju. Znaju kada treba stati, bilo da se radi o hrani, alkoholu, poslu ili vježbanju. Oni imaju razvijen osjećaj mjere, što sprečava iscrpljivanje organizma i čuva energiju za duži period života.
Na kraju, stručnjaci naglašavaju da se sve ove osobine mogu vježbati i razvijati. Niko se ne rađa savršeno uravnotežen, ali kroz svakodnevne odluke, način razmišljanja i male promjene u ponašanju, moguće je izgraditi karakter koji podstiče zdravlje i dug život.
Dakle, tajna dugovječnosti nije skrivena samo u genima, zdravoj hrani ili redovnom vježbanju. Ona se krije i u načinu na koji razmišljamo, osjećamo i reagujemo na svijet oko sebe. Biti smiren, pozitivan, znatiželjan i okružen ljudima koje volimo – to su, prema riječima stručnjaka, prave osobine koje mogu produžiti život i učiniti ga ljepšim u svakom smislu.
