U davna vremena, kada nije bilo savremenih deterdženata i raznih omekšivača, domaćice u Vojvodini znale su kako da postignu da njihov veš bude čist, mekan i da dugo miriše. Ove žene su svoju mudrost prenosile s generacije na generaciju, a njihovi trikovi su i danas jednako korisni, pogotovo za one koji žele prirodnija i zdravija rješenja.
Ono što je najzanimljivije jeste da se veš nakon takvog pranja mogao osjetiti svjež i po tri dana, bez ijedne kapi hemijskog omekšivača.
Prirodna čistoća i miris
Osnova starinskog načina pranja bila je jednostavnost i korištenje onoga što se imalo u kući. Umjesto da troše novac na skupe preparate, domaćice su upotrebljavale namirnice koje su svakodnevno koristile u kuhinji. Na taj način su štedjele, ali i čuvale zdravlje jer su sve bile prirodne i neškodljive. Najpoznatiji trik uključuje – **sirće** i **sodu bikarbonu**.
Možda vam na prvu ne djeluje privlačno jer sirće ima jak miris, ali upravo ono uklanja neprijatne mirise iz tkanine, dezinfikuje veš i čini ga mekšim. Kada se osuši, miris sirćeta potpuno nestane, a veš ostaje čist i neutralan. Soda bikarbona, s druge strane, upija sve neugodne mirise, omekšava vodu i sprečava taloženje kamenca u mašini. Kombinacija ova dva sastojka bila je zlatna formula koja je u Vojvodini decenijama korištena.
Kako su to radile vojvođanske domaćice
Postupak je bio vrlo jednostavan:
1. Umjesto omekšivača, u posljednje ispiranje dodavale bi pola čaše alkoholnog sirćeta
2. U bubanj sa vešom, ponekad su ubacivale kašiku sode bikarbone.
3. Za još bolji efekat, u vodu bi dodale nekoliko kapi ulja lavande ili mente. To nisu uvijek imale, pa su često same sušile cvjetove lavande, metvice ili ruzmarina i ubacivale ih u platnene vrećice među veš.
Na ovaj način veš nije imao samo svjež miris, već je i duže ostajao čist. Prirodni mirisi biljaka polako su se upijali u tkaninu i mogli se osjetiti i do tri dana nakon pranja.
Magija sušenja na svježem zraku
Drugi važan dio ovog starinskog trika bila je – prirodna sušilica. Veš se sušio napolju, na dvorišnim štrikovima, gdje ga je lagano nosio povjetarac. Sunčevi zraci i svjež vazduh radili su svoje: dezinfikovali su, osnaživali tkaninu i davali onaj posebni miris “čistoće” koji se ne može kupiti u prodavnici. U Vojvodini su dvorišta bila prostrana, a redovi štrikova uvijek uredno razapeti, pa se taj prizor veša na vjetru pretvarao u pravi simbol urednog domaćinstva.
Zdravije i ekonomičnije rješenje
Ono što je domaćicama tada bila potreba, danas nam postaje luksuz i mudrost. Moderni omekšivači puni su hemikalija, koje ne samo da mogu izazvati alergije i iritacije kože, već se i nakupljaju na tkanini. Sirće i soda bikarbona ne ostavljaju tragove, a trošak je višestruko manji. Jedna litra sirćeta traje mjesecima, a pakovanje sode može se koristiti i u druge svrhe u domaćinstvu.
Osim toga, ovakav način pranja čuva i samu veš-mašinu. Kamenac se sporije taloži, cijevi ostaju čiste, a gumene obloge ne gube elastičnost. Dakle, starinski trik ne samo da produžava svježinu veša, nego i životni vijek kućanskih aparata.
Miris djetinjstva
Mnogi koji su odrasli na selu sjećaju se da je veš njihove bake ili mame uvijek imao poseban miris. Nije to bio miris parfemskog omekšivača, već mješavina svježeg zraka, cvjetova iz bašte i čistoće. Upravo taj osjećaj vraća nas u djetinjstvo i budi nostalgiju. Zato i danas, kada imamo izbor, vrijedi posegnuti za ovim starinskim receptima.
Ako želite da vaš veš bude mekan, svjež i mirisan danima, a da pri tome ne koristite hemikalije koje mogu štetiti koži i prirodi, pokušajte sa starinskim vojvođanskim trikom. Potrebno je samo malo sirćeta, prstohvat sode bikarbone i ako imate – cvijet lavande ili ruzmarina. Jednostavno, prirodno, zdravo i – dokazano djelotvorno.
