Kako starimo , dolazi do fizioloških promjena, a djelotvornost određenih tjelesnih funkcija može se smanjiti. Posebno su žene podvrgnute hormonskim promjenama kao posljedica menopauze, zbog čega je bitno voditi računa o izboru prehrane.
Što obično predstavlja zdravu prehranu za starije osobe? Za starije osobe bitno je da u svoje obroke uvrste namirnice iz određenih kategorija. Pozornost prema izboru prehrane ključna je za sve. Kako starimo, značaj praćenja kvalitete naše hrane postaje sve veći. Postupno opadanje i snage i sposobnosti regeneracije tijela naglašava nužnost podržavanja ovih funkcija odgovarajućom prehranom, između ostalog.
Posebna kategorija proizvoda trebala bi biti uključena u tjedni režim prehrane starijih osoba, no mnogi pojedinci i dalje nisu svjesni te potrebe. Neophodno je razumjeti što čini zdravu prehranu za starije osobe. Koje komponente treba integrirati u prehrambenu praksu starije osobe? Starijim osobama preporučuje se redovita konzumacija mliječnih proizvoda, s posebnim naglaskom na fermentirane varijante poput jogurta, sira i kefira.
Svježi sir, glatki ili grubi, jednako je prikladan. Preporuča se da starije osobe konzumiraju do tri čaše ovih napitaka dnevno. U ovu kategoriju spada prethodno spomenuti jogurt (po mogućnosti domaći i obični ili s voćnim okusom bez dodanih šećera), uz kefir, mlaćenicu i kiselo mlijeko. Fermentirani mliječni proizvodi obiluju korisnim bakterijama koje poboljšavaju crijevnu mikrofloru. Štoviše, redovita konzumacija ovih namirnica smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Osim toga, pomaže u regulaciji razine kolesterola i krvnog tlaka. Do 10% starijih osoba može unijeti manje kalorija od svojih stvarnih potreba. Unatoč tome, smanjeni apetit koji je posljedica lijekova ili prirodnih učinaka starenja može doprinijeti daljnjoj tjelesnoj slabosti. Uobičajeno je da starije odrasle osobe imaju manjak vitamina D, vitamina B, proteina, kao i kalija, kalcija i magnezija.
Osim mliječnih proizvoda, prehrana za starije osobe trebala bi sadržavati različite namirnice, uključujući esencijalni kruh, kašu, sjemenke i biljna ulja. Preporučljivo je ciljati na minimalno pet porcija voća i povrća dnevno, s naglaskom na konzumiranje tri četvrtine kao povrća i jedne četvrtine kao voća, po mogućnosti u sirovom obliku ili kao sokovi. Dodatno treba uključiti bijelo meso i ribu, idealno dva puta tjedno. Obroci trebaju biti umjereni u pogledu soli, šećera i zasićenih masnoća, kojih najviše ima u crvenom mesu, poput govedine i svinjetine.
- Za starije osobe preporuča se redoviti obrok, otprilike pet dnevno, od kojih je barem jedan topli obrok. Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, posebice smanjenje mišićne mase praćeno povećanjem masnog tkiva. Kritični čimbenik u ovom kontekstu je sarkopenija, koju karakterizira pad mase skeletnih mišića, što posljedično rezultira smanjenom mišićnom snagom. Nadalje, starenje može biti povezano s gubitkom okusa i mirisa, zajedno s oštećenjem vida.
Nije neuobičajeno da starije odrasle osobe doživljavaju česte fluktuacije u funkcionalnom statusu, što može rezultirati smanjenim unosom hrane. Ovo smanjenje potrošnje može proizaći iz raznih čimbenika, uključujući smanjeni apetit, poteškoće u prepoznavanju hrane i poteškoće sa samostalnim hranjenjem. Među primarnim zdravstvenim problemima povezanim sa životnim stilom starijih osoba su kardiovaskularne bolesti, prijelomi kostiju, disfunkcija bubrega, poremećaji raspoloženja kao što su depresija, kognitivno oštećenje, artritis, oštećenje vida i ukupni nedostaci u prehrani koji utječu na fizičke sposobnosti; na sve te zdravstvene probleme značajno utječu izbori prehrane.
Starije odrasle osobe pokazuju povećanu osjetljivost na prevladavajuće nedostatke, uključujući nedostatke proteina, željeza, cinka, selena i vitamina B1, B6, B12 i D. S obzirom na specifične funkcionalne promjene koje probavni sustav doživljava sa starenjem, bitno je da starije osobe prilagode svoje prehrambene izbore u skladu s općim smjernicama za zdravu prehranu, uzimajući u obzir i svoje energetske potrebe i razine tjelesne aktivnosti.
- Česta pogreška u prehrambenim navikama je prekomjerna konzumacija soli i šećera. Unos zasićenih masti može pridonijeti pojavi bolesti kasnije u životu, što rezultira funkcionalnim oštećenjima. Preporučljivo je starijim osobama smanjiti energetski unos. Između 51. i 75. godine dnevne potrebe za energijom smanjuju se za 10%, nakon čega slijedi smanjenje od dodatnih 10% svakog desetljeća nakon toga.
