Praznovjere se odlikuje kao verovanje u magijske sile . Osnova praznovjerja je nepoznavanje prirodne stvari , i neprikladno objašnjenje određenih pojmova. U današnjem članku vam donosimo jednu veoma zanimljivu priču koja nam dolazi iz Turske.

Junus Emre Dogan, kojeg na društvenim mrežama prepoznaju kao Turčina u Srbiji, prilično je zabavio mnoge Srbe podijelivši niz praznovjerja koja postoje iu njegovoj i u njihovoj kulturi, uz različita tumačenja identičnih riječi između dva naroda.

Istražujući sličnosti i razlike između Srba i Turaka, srpski zet, koji se u naš narod preselio iz ljubavi prema Srpkinji, među Srbima je otkrio neke riječi koje su ga začudile, ali i one izraze koji smatraju se neprikladnim za korištenje u Turskoj.

  • Početni izraz je ‘kajak’. Kad sam prvi put saznao njegovo značenje u ovom kontekstu, bio sam prilično zatečen. U našem jeziku to se odnosi na skijanje. Dodatno, postoji izraz ‘ormar’. Kad me Milana uputila da kupim ‘ormar’, moja je reakcija bila zbunjena, jer sam pomislila ‘Molim?’ U mojoj zemlji ‘ormar’ označava šumu. Postoji izraz za koji vjerujem da ste svi upoznati: ‘baka’. U našem narodu ova riječ označava ‘oca’. Drugi primjer je ‘šiš ćevap’, koji je kod nas u suprotnosti sa ‘šiškebabom’, iako su oba različita kulinarska jela. Sljedeći izraz je ‘hodža’. U našoj kulturi “hodža” se odnosi na pojedinca prisutnog u džamiji; međutim, može označavati i profesora kada se koristi izraz “hoda”. Nadalje, dok ‘tezgah’ i ‘pult’ imaju isto značenje u našim jezicima, ‘tezgah’ se dodatno odnosi na radnu ploču u našem kontekstu.

Preporučljivo je suzdržati se od izgovaranja bilo kakvih riječi u Turskoj. Kod vas se riječ delija prevodi kao ‘delija’, a kod nas ‘luđak’. Ovo postavlja značajno pitanje, jer su me često pitali o značenju ‘jok’. Izraz jok postoji i u srpskom i u turskom; međutim, u našem kontekstu, to označava ‘ne’. Važno je napomenuti da ovo nema istu konotaciju kao vaša upotreba ‘ne’. Umjesto toga, mi koristimo termin ‘hajr’ da izrazimo negaciju. Što se tiče značenja riječi ‘sok’, suzdržat ću se od elaboracije, jer je to u Turskoj poželjno ne spominjati”, zaključio je uz šalu.

@turcinusrbiji

Dan za danom prolazi a ja sve vise shvatam koliko smo slicni… #turcinusrbiji #price #zanimljivosti #verovanja #turska #srbija

♬ original sound – Turcinusrbiji

Svakim danom postajem sve svjesnija nevjerojatnih sličnosti koje postoje među nama. U sljedećem videu, Yunus se osvrnuo na isto praznovjerje koje prevladava i u Turskoj i na ovom mjestu, još jednom izazvavši smijeh svoje TikTok publike. “Unatoč našim različitim uvjerenjima, dijelimo zajednička praznovjerja. Sada ću nabrojati deset s kojima sam se susreo i koja prevladavaju u našem narodu. Vjeruje se da čin kucanja o drvo tjera zle duhove. Osim toga, smatra se da prolijevanje vode nakon pojedinca koji kreće na put ili na pregled donosi sreću. Treba se suzdržati od gaženja osobe koja leži na zemlji, jer se smatra da takva radnja može spriječiti rast osobe i rezultirati nižim rastom. U slučajevima kada netko mora maknuti nož iz nečijeg stiska, preporučljivo je prvo staviti nož na stol prije nego što ga kasnije dohvatite s tog mjesta. Osjećaj svrbeža u dlanovima tradicionalno se tumači kao znak da je novac na putu, dok se vjeruje da svrbež u nosu nagovještava nadolazeći sukob.

Osim toga, smatra se nesretnim otvarati kišobran u zatvorenom prostoru, te bi takav postupak trebalo izbjegavati. Vjeruje se da prolaz ispod ljestava priziva nesreću. Osim toga, čin čupanja kose nakon susreta s crnom mačkom na sličan je način povezan s praznovjerjem. Ne preporuča se stavljati torbu na pod, jer se smatra da to izaziva siromaštvo. Nadalje, preporuča se izbjegavati stajanje ili ležanje ispred vrata jer se propuh smatra štetnim. Zaključio je napomenom da svakim danom u Beogradu sve više prepoznaje sličnosti koje nas sve spajaju.

Preporučujemo

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here