U današnjem članku vam govorimo na temu kako se ljudi u Srbiji ove jeseni i zime greju, i zašto su se mnogi već okrenuli jednostavnijim i jeftinijim načinima da ugriju svoje domove. Zima je, čini se, ove godine poranila, pa su hladni dani stigli ranije nego što se očekivalo.
U mnogim krajevima zemlje temperature su već pale ispod nule, a ljudi su morali brže nego ikad da se snađu i pronađu način da se ugriju bez velikih troškova. I dok jedni razmišljaju o peletu ili centralnom grijanju, većina građana Srbije spas od hladnoće traži u dvije stvari – drvetu i uglju.
Posljednjih godina cijene energenata značajno su porasle, pa se sve više domaćinstava vraća tradicionalnim načinima grijanja. Drva i ugalj postali su ponovo najtraženija roba početkom jeseni, a mnogi ih kupuju na vrijeme da izbjegnu rast cijena u decembru i januaru. Posebno u manjim mjestima i seoskim domaćinstvima, peći na drva su osnovni izvor topline, jer ljudi vjeruju da ništa ne može zamijeniti toplinu koju daje žar iz peći. Osim što je toplo, mnogi kažu da ima i posebnu čar — miris dima, pucketanje vatre i osjećaj domaće topline koji se ne može porediti s radijatorima.
- Međutim, stručnjaci upozoravaju da mnogi prave ozbiljnu grešku kada lože vatru, i da to može smanjiti efikasnost grijanja i povećati potrošnju goriva. Jedna od najčešćih grešaka je loženje vlažnog drveta. Iako mnogi misle da se „svako drvo može zapaliti“, istina je da vlažno drvo gori mnogo slabije i daje manje toplote, a istovremeno stvara više dima i čađi. To ne samo da zagađuje okolinu, već i brzo zaprlja dimnjak, što kasnije može dovesti do zapaljenja čađi ili problema s ventilacijom. Idealno drvo za loženje trebalo bi da bude suvo najmanje godinu dana, jer tada ima najbolju toplotnu moć.
Druga česta greška koju ljudi prave jeste pretjerano zatvaranje dotoka vazduha u peći. Mnogi misle da će tako vatra „duže trajati“, ali u stvarnosti se time usporava sagorijevanje i stvara nepotpuno izgaranje, što opet proizvodi više dima i manje topline. Kada peć ne dobija dovoljno kiseonika, gori neefikasno i troši više goriva, pa se zapravo gubi toplota koja bi se mogla iskoristiti. Stručnjaci savjetuju da se uvijek ostavi mali protok vazduha, jer tako plamen sagorijeva pravilno, a toplota se bolje raspoređuje po prostoriji.
Ugalj, s druge strane, i dalje ostaje popularan izbor među onima koji žele dugotrajnije grijanje. Iako je skuplji od drveta, mnogi ga koriste jer gori duže i daje stabilniju temperaturu. Ipak, i kod upotrebe uglja postoji jedna česta greška – loženje neodgovarajuće količine. Ako se peć previše napuni, vatra nema dovoljno prostora da se pravilno razvije, pa sagorijevanje nije potpuno. Rezultat je slabija toplota i mnogo više dima. Iskusni majstori savjetuju da se ugalj dodaje postepeno, u manjim količinama, i da se prostor između komada ostavi otvoren kako bi vazduh mogao cirkulisati.
Zanimljivo je da sve više ljudi u Srbiji kombinuje i drva i ugalj. Na početku loženja koriste drvo da brzo zapale vatru, a kasnije dodaju ugalj kako bi toplota duže trajala. Ova metoda se pokazala kao najefikasnija za održavanje topline tokom noći. Osim toga, mnogi sada kupuju moderne peći koje omogućavaju regulaciju temperature, pa se može štedljivije ložiti bez pregrijavanja prostorije.
Iako su drva i ugalj trenutno najpopularniji oblici grijanja, sve se više govori o važnosti pravilnog održavanja peći i dimnjaka. Zapušteni dimnjaci, puni čađi, mogu biti opasni jer često izazivaju požare u domaćinstvima tokom zime. Zbog toga se preporučuje da se dimnjaci čiste najmanje jednom godišnje, po mogućnosti prije početka sezone grijanja.
Zima 2025. izgleda da će biti hladnija nego prethodna, a većina građana Srbije se oslanja na svoje stare, ali provjerene metode – drvo i ugalj. Iako zahtijevaju više truda nego moderno grijanje na struju ili gas, mnogi ih i dalje biraju jer su dostupni, pouzdani i daju onu pravu, domaću toplinu. Jedino što se traži jeste da se loži pravilno, s pažnjom i znanjem, jer mala greška može značiti veliku razliku između hladne i tople zime.
