Ovi dijelovi svijeta trenutno doživljavaju znatne poremećaje zbog nemilosrdnog napada intenzivnih grmljavinskih oluja u regiji. Srbija je iskusila promjenu vremenskih obrazaca, što je dovelo do utjecaja grmljavinskih sustava u različitim dijelovima zemlje.
Trenutno su pljuskovi sa grmljavinom prisutni u zapadnim, centralnim i južnim krajevima Srbije. Područja s najintenzivnijim grmljavinskim djelovanjem su Zlatiborski okrug, Podrinje, Šumadija, Zapadno Pomoravlje, Raško i Rasinsko područje, Pešterska visoravan i Toplički okrug. U okolnim područjima treba očekivati grmljavinsko nevrijeme koje dolazi s tučom, jakom grmljavinom i obiljem obilnih oborina.
Tijekom poslijepodneva u sjevernim krajevima Srbije, posebice u Vojvodini, očekuje se uglavnom suho vrijeme, samo ponegdje sa slabom kišom. Kiša, pljuskovi sa grmljavinom i najveći intenzitet padavina očekuju se u pojedinim krajevima Srbije, posebno u zapadnim, jugozapadnim, južnim i jugoistočnim krajevima.
U tim područjima i dalje postoji mogućnost za nastavak grmljavinskih nevremena praćenih tučom. U pojedinim regijama očekivane količine oborine mogle bi premašiti 30-40 litara po četvornom metru, s mogućnošću i većih količina.
U našim krajevima trenutno dolazi do promjene vremenskih prilika zbog dolaska hladne fronte koja dolazi sa sjeverozapada. Ovaj frontalni sustav ne donosi samo prijeko potrebne oborine, već i osvježavajući osjećaj revitalizacije. Danas se u Beogradu očekuje maksimalna temperatura od 28°C, a ukupna dnevna od 26 do 30°C.
Četvrtak i petak će u Srbiji doneti privremeno olakšanje od velikih vrućina, uz prijatnije i prijatnije vreme. Unatoč tome, ovaj će predah biti kratkog vijeka, budući da je zemlja zahvaćena svježim toplinskim valom od vikenda, a očekuje se da će temperature u narednom tjednu porasti iznad 35 C.
BONUS TEKST :
Nekada karakteristična obilježja srpnja i kolovoza sada su se transformirala u dugotrajno razdoblje patnje, zahvaljujući nemaru čovječanstva i posljedičnim klimatskim promjenama. Ovo produženo razdoblje agonije donosi mnoštvo katastrofalnih promjena.
Nisu samo velike vrućine ono što nas muči, već i niz drugih ekstremnih pojava koje dolaze ruku pod ruku. Osim toga, postoje i drugi čimbenici koji se ne mogu zanemariti, poput utjecaja na gospodarstvo i dobrobit pojedinaca koji se sada moraju prilagoditi daleko izazovnijim klimatskim okolnostima nego ikad prije.
S obzirom na obeshrabrujuća predviđanja Svjetske meteorološke organizacije za europski kontinent, potražili smo uvide klimatologa s Balkana kako bismo stekli uvid u blisku budućnost regije. Ostvare li se predviđanja stručnjaka, Balkan je spreman pretvoriti se u regiju kojom dominiraju suše, oskudni vodni resursi i potreba da se predah od vrućina traži provođenjem ljeta, u najboljem slučaju u jesen, uz tropski Jadran.
Posljedično, lokalni morski ekosustav svjedočit će smanjenju autohtonih vrsta i alarmantnom porastu invazivnih i opasnih morskih stvorenja. Predviđanje povećane ljudske smrtnosti nije pretjerivanje, već prije znanstveno utemeljena prognoza koja naglašava posljedice naših postupaka.
Na upit Hrvatskog državnog hidrometeorološkog zavoda stručnjaci tvrde da uočene klimatske promjene imaju značajan utjecaj na ekosustave, a posljedično i na zdravlje ljudi. Prema najnovijem izvješću IPCC-a (Međuvladin panel o klimatskim promjenama), Europa se suočava s porastom pojave toplinskih valova i suša, osobito u južnoj regiji, što rezultira pretežno štetnim učincima. Prema mišljenju stručnjaka, Europa je suočena s četiri glavna rizika kao posljedicom klimatskih promjena.
Ti rizici uključuju veće stope smrtnosti zbog ekstremnih vrućina, oštećenja biljnog svijeta uzrokovana toplinskim stresom i sušom, nestašicu vode te povećanu vjerojatnost poplava i porasta razine mora. Iako se Hrvatska već suočava s ovim rizicima na godišnjoj razini, očekuje se da će oni postati sve češći i ozbiljniji s kontinuiranim porastom emisija stakleničkih plinova. Prošlu godinu u Bosni i Hercegovini obilježili su veliki toplinski valovi. Bakir Krajinović, klimatolog Federalnog hidrometeorološkog zavoda Sarajevo, prepričava kako su brojne meteorološke stanice doživjele dane uzastopnih obaranja temperaturnih rekorda.
Simboličan početak godine obilježen je postavljanjem apsolutnog rekorda u Mostaru 1. siječnja 2022. godine. Prema Krajinovićevim riječima, lipanj prošle godine bio je izuzetno intenzivan. Više od polovice mjeseca temperature su skočile iznad dosadašnjih rekorda. Dogodili su se brojni toplinski valovi, definirani kao razdoblje od najmanje pet dana s temperaturama višim od prosjeka za pet stupnjeva.
Priznajući da naše trenutne temperature još nisu ekstremne, naglašava da se umjerena zona postupno pomiče prema ekstremu, jer dugoročne prognoze ukazuju na toplije ljeto pred nama u odnosu na prethodne godine. Dok je najviša temperatura ikada zabilježena u Bosni i Hercegovini tijekom mjeseca lipnja iznosila 41,2 stupnja u Mostaru još 2006. godine, naše trenutne temperature ne dosežu ekstremne razine. Ipak, očekujemo toplije ljeto sa smanjenom količinom oborina, što je u skladu s prognozama iz proteklih pet godina. Prema Krajinovićevim riječima, ovakav obrazac sve toplijih i sušnijih ljeta postao je norma, kako predviđaju prognoze iz godine u godinu.
Sve do ovog trenutka, narodi u našoj regiji živjeli su unutar umjerenog pojasa koji je nekada bio vrlo povoljan za različite aspekte postojanja. Prisutnost četiriju različitih godišnjih doba, od kojih je svako obilježeno blagim temperaturama i odgovarajućom količinom oborina potrebnih za održavanje flore i faune, stvorilo je okruženje u kojem se činilo da je sve savršeno usklađeno. Međutim, sada su se okolnosti promijenile. Krajinović je postavio pitanje koliko će klima postati ekstremnija na našim prostorima, budući da umjereni klimatski pojasevi polako prelaze u ekstremne. Klimatske projekcije za Bosnu i Hercegovinu sugeriraju nastavak rasta temperatura koje su trenutno više za 1,2 stupnja u odnosu na predindustrijsko doba.
Međutim, do 2100. godine očekuje se porast ovih temperatura za 4,5 do pet stupnjeva. Veličinu ovog povećanja teško je shvatiti, naglašavajući ozbiljnost budućih klimatskih uvjeta. Problem koji je pri ruci proteže se dalje od same topline; obuhvaća mnoštvo dodatnih izvanrednih pojava i klimatskih katastrofa, uključujući suše, poplave, jake udare vjetra, tuču, jake pljuskove i atmosferske vrtloge koji se obično nazivaju pijavicama. Nadalje, bit će značajno povećana opasnost od šumskih požara.
