U Srbiji Sloboda Mićalović i Vojin Ćetković važe za jedan od najuzornijih bračnih parova na domaćoj javnoj sceni . Njihov brak krunisan je s dolaskom kćeri blizanki, koje su danas tinejdžerice, koje i plijene veliku pažnju šire javnosti.
Dok Vera i Mila Ćetković prolaze kroz svoje adolescentske godine, osvajaju publiku ne samo svojom lozom već i svojom osebujnošću. U današnjem svijetu, intrigantan obrat sudbine sugerira da jednostavno povezivanje s poznatom osobom može dovesti do slave. Iako Blizanci svakako uživaju određene prednosti, oni se također suočavaju s određenim izazovima. Srećom, pažljiv odgoj koji su im pružili roditelji zaštitio ih je od pretjeranog utjecaja njihova javnog priznanja.
Nasuprot tome, kćeri Slobode Mićalović zadržale su svoju jednostavnost i procvjetale u mlade žene koje su predstavljale stabilnost, neovisnost, izuzetne talente i slobodoumni stav. Iako su se Sloboda i Vojin odlično ponašali, kao i mnogi drugi roditelji, i dalje imaju svojih briga. Reagirajući na podcast, glumica je razgovarala o dužnostima roditelja, svojim pokušajima da upravlja osobnim obiteljskim stvarima i svom pažljivom načinu komuniciranja s javnošću.
- Izrazila je zadovoljstvo zbog sve većeg prepoznavanja trudnoće, dojenja i majčinstva. Međutim, istaknula je svoje nezadovoljstvo time što je često svrstavaju u drugu kategoriju jer je to pod pritiskom da se uklopi u ulogu kulturne djelatnice koja služi široj javnosti, što je ograničava u mogućnosti da podijeli svoje jedinstveno stajalište.
Izrazito razmišljanje i definirani ciljevi Slobode vidljivi su na njezinom profesionalnom putu, što je dokaz njezine odlučnosti. Osim toga, njezina sposobnost da odgaja nasljednike koji odražavaju njezine kvalitete dodatno potvrđuje njezinu ulogu vođe.
BONUS TEKST:
Na Balkanu kruh ima veliku važnost kao osnovna namirnica koja ide uz gotovo svaki obrok. Uobičajeni osjećaj među lokalnim stanovništvom je da se još uvijek osjećaju nezadovoljno ako uz ručak propuste pojesti kruh. Postoje brojni recepti za pripremu ove neophodne namirnice.
Da biste napravili ukusnu štrucu američkog kruha, pomiješajte 800 grama brašna s 2 žličice soli. Dodajte 2 žlice šećera i 10 grama suhog kvasca. Pomiješajte 500 mililitara tople vode s 30 mililitara maslinovog ulja. Maslinovo ulje, često korišteni sastojak u kuhanju, dobiva se iz sjemenki suncokreta. Brašno je prilagodljiva komponenta koja se često koristi u raznim receptima. Mlijeko. Posudu lagano premažite maslinovim uljem i pecite na 200°C (392°F) 30 do 40 minuta.
Za slatku štrucu kruha pomiješajte 350 mililitara tople vode s jednom žličicom soli. Ukupno će vam trebati 2 žličice šećera i 7 grama suhog kvasca. Smjesa se sastoji od 100 grama integralnog brašna i 440 grama pšeničnog brašna. Pomiješajte 20 mililitara maslinovog ulja s 50 grama mekinja. Da bi se kruh optimalno ispekao, stavite ga u pećnicu zagrijanu na 240°C (460°F) oko 30 do 35 minuta.
Nakon tog vremena kruh će biti spreman za uživanje. Da biste napravili štrucu bijelog kruha, počnite s 420 mililitara vode zagrijane na odgovarajuću temperaturu. Za poboljšanje okusa dodajte 1 žličicu šećera. Za ovaj recept potrebno je 10 grama suhog kvasca i 670 grama pšeničnog brašna. Za najbolji okus u smjesu dodajte 1 žličicu soli. Na kraju pecite spojene sastojke na 250°C (480°F) 30 minuta. Dodatni tekst: Priča o civilizaciji usko je povezana s izgledom kruha, budući da je uzgoj žitarica omogućio prelazak sa života u lovu i lutanju na ustaljene poljoprivredne metode.
- Najraniji oblici kruha vjerojatno su bili napravljeni od mješavine vode i divljih žitarica, služeći kao temelj za ono što danas poznajemo kao moderna pšenica, koja se mljela i pekla na kamenim površinama unutar špilja. Do 1500. godine prije Krista Egipćani su počeli peći prvi kruh od pšenice i ječma, koji je vjerojatno bio beskvasni, nalik kolaču od brašna i soli. Proces pečenja podrazumijevao je stavljanje tijesta u žeravicu i pod pepeo peći, kako pokazuju zapisi iz starog Egipta.
Egipćani su radili kruh u različitim oblicima, često nalik životinjama ili ljudima, a često su ga ukrašavali raznim sjemenkama, posebice kuminom. Kasnije su otkrili da ubacivanje kvasca u tijesto, dobiveno miješanjem brašna i vode, daje mekši i voluminozniji kruh. To je označilo uvođenje kruha u obliku kakav danas poznajemo. Štoviše, Egipćani su inicirali stvaranje pekarskog kvasca i počeli rafinirati proces kako bi eliminirali “nečistoće”. Također su obogatili kruh uključivanjem sezama, meda i voća. Kruh je u davna vremena bio poznat uz obične kaše.
