Dušni dan se obilježava 50. dan nakon Uskrsa . Ovaj praznik simbolizira “rođendan” kršćanske crkve i naziva se Trojstvo, Trojstvo ili Silazak Duha Svetoga na apostole. Ovaj praznik je kod Srba poznat i kao Duhovi, a još češće se tim imenom naziva kod Rusa i Grka.
Po svojoj važnosti ovaj je blagdan treći po važnosti, nakon Uskrsa i Božića, te se, kao i posljednja dva, slavi trodnevno. Svečanosti traju cijeli tjedan, a karakterizira ih izostanak posta, što se naziva “šlampava nedjelja”. Ovaj blagdan uvijek pada u nedjelju, točno pedeset dana nakon Uskrsa. Prema crkvenom nauku, Krist je prije svog uzašašća zajamčio svojim učenicima da će se nedugo nakon toga na njih “izliti milost Duha Svetoga”, što se i dogodilo pedeseti dan nakon uskrsnuća.
Blagdan se zove Trojstvo zbog učenja da je Krist dao obećanje, Bog Otac dao dopuštenje i da je sišao Duh Sveti. Pedesetog dana nakon Hristovog vaskrsenja pojavio se zvuk s neba iznad stana u kojem su boravili apostoli i Presveta Bogorodica.
Silazak Duha Svetoga na apostole.
Počeo je puhati jak vjetar i pojavila se jarka svjetlost. Iznad glava svakog apostola pojavio se plameni jezik. “Tada se svi napuniše Duha Svetoga i počeše govoriti drugim jezicima, kako im je Duh davao da govore.” (Djela 2:4)
Gomila se počela okupljati oko kuće nakon što je čula glasnu buku. Nakon toga su apostoli izašli pred skupštinu i počeli propovijedati o Isusu Kristu.
Okupljenima se najprije obratio sveti apostol Petar rekavši da su Židovi počinili tešku uvredu razapinjanjem Krista, iako su svjedočili Njegovoj proslavi od Boga. Nadalje je objavio da je Krist uskrsnuo od mrtvih i uzašao na nebo, nakon čega je poslao Duha Svetoga apostolima. Dokaz milosti Duha Svetoga pokazuje sposobnost apostola da govore različitim jezicima, koje prije nisu poznavali.
Mnoštvo je pitalo: “Braćo, što da radimo?” Petar je na to odgovorio: “Obratite se i neka se svatko od vas krsti u ime Isusa Krista za oproštenje grijeha.” “Obratite se i krstite se, i primit ćete dar Duha Svetoga. Ovo je obećanje za vas i za vašu djecu” (Dj 2,37.38.39). Toga je dana u Jeruzalemu kršteno tri tisuće ljudi. Nakon toga su sveti apostoli putovali po cijelom svijetu kako bi širili Kristov nauk.
Broj kršćana je svakim danom rastao. Unatoč nemilosrdnom progonu, mučenju, pa čak i ubojstvima od strane protivnika Kristova učenja, ti su se napori pokazali neučinkovitima u sprječavanju njihovog predanja propovijedanju i služenju Kristu, Bogu i Njegovoj Svetoj Crkvi. Unatoč brojnim izazovima, pravoslavna vjera je cvjetala, osiguravajući da se Kristov nauk čuje u cijelom svijetu.
Vijenci se izrađuju u granicama crkava.
Prilikom proslave praznika Silaska Svetoga Duha na apostole, podovi u hramu se ukrašavaju travom, po zidovima se postavljaju grančice lipe ili drugog drveća, a ikone se ukrašavaju cvjetnim aranžmanima.
Ova tradicija datira još od najranijih kršćana, koji su je preuzeli od židovske zajednice. Tijekom blagdana Duhova Židovi su svoje bogomolje i domove ukrašavali granama, zelenilom, travom i cvijećem. Ova praksa im je služila kao podsjetnik na trenutak kada su primili Deset zapovijedi od Boga preko Mojsija, kao i na razdoblje lutanja pustinjom nakon izlaska iz Egipta, tijekom kojeg su živjeli u kolibama izgrađenim od grana i lišća.
Za Dušni dan pojedinci u crkvi pletu vijence od trave, koje potom nose kući i stavljaju uz ikonu i kandilo. Mnogi ljudi nose ove vijence u svojim torbama i torbicama, vjerujući da će takvi predmeti pružiti božansku zaštitu od raznih nedaća koje se mogu dogoditi.
Nakon Svete Liturgije služi se molitva zaziva Duha Svetoga, tokom koje sudionici klečeći pletu vijence od trave i cvijeća. Ti vijenci se zatim donose kući i stavljaju uz ikonu i kandilo pričvršćeno na zid. Svetkovina Presvetog Trojstva redovito se slavi nedjeljom.
Tradicije vezane uz Presveto Trojstvo vuku korijene iz poganskih vremena i borbe protiv zlih sila, s prevladavajućim uvjerenjem da na Duhove treba ostati budan i ne spavati. Vjeruje se da su snažne energije prisutne u vremenu koje prethodi i nakon ovog blagdana.
Posjećivanje samostana je uobičajena praksa, posebno za pojedince koji traže oprost za svoje grijehe ili lijekove za bolesti. Stručnjaci smatraju da je donošenje svete vode iz ovih samostana korisno, jer potiče sklad u kućanstvu za nadolazeću godinu.
Uvriježeno je mišljenje da se tijekom ovog značajnog blagdana treba suzdržati od ulaska u šumu i spavanja na otvorenom kako bi se izbjeglo progonstvo zlih duhova. Štoviše, ključno je izbjegavati sporove i napetosti. Prema narodnoj tradiciji, vjeruje se da duhovi lutalice u ovom razdoblju bujaju negativnom energijom, a obiteljski sukobi mogu dovesti do nesreće, nevolja i poteškoća. Sukladno tome, blagdan Silaska Duha Svetoga na apostole smatra se vremenom pomirenja sa svim osobama s kojima postoji nesuglasica.
Procesije u poljima i vinogradima.
Pobožni svakodnevno upućuju molitve Duhu Svetomu, koji se zaziva prilikom krunidbe vladara, prilikom svih ređenja, na početku biskupskih sabora i prilikom krštenja u crkvi…
Srpsko ministarstvo unutarnjih poslova proglasilo je Duhove Danom Ministarstva unutarnjih poslova i Danom policije, u znak sjećanja na događaje iz 1862. 15. lipnja te godine, na Duhove (Trojice), srpska žandarmerija odigrala je presudnu ulogu u sukobima na Čukur-česmi u Beogradu, kao iu naredna dva dana pod turskim bombardiranjem.
Tog dana krstonosna povorka proputovala je razne krajeve u Šumadiji i drugim delovima Srbije, kao i među rasutim srpskim zajednicama. U nekim krajevima procesija iz crkve nastavlja putovati u polja i vinograde.
U raznim krajevima Srbije slavlje Duhova je priznato kao praznik, au nekim obiteljima dodatno služi i kao krsna slava. Štoviše, ima značaj kao točka ponosa za trgovački ceh.
