Nedavno , tačnije prošle godine u septembru mjesecu je ovaj svijet napustila poznata srpska glumica Rada Đuričin, koja je bila poznata po brojnim ulogama u televizijskim serijama . Naime , Rada je bolovala od demencije, što je ujedno bio i prvi pokazatelj da ima neku bolest.
Zbog borbe s demencijom provela je nekoliko godina u bolnici jer se nije mogla brinuti sama za sebe. Poznata glumica Rada Đuričin preminula je u 91. godini života, ostavivši izuzetno nasljeđe u srbijanskom kazalištu i televiziji, gdje je briljirala kako u nastupima uživo, tako iu televizijskim ulogama. Tijekom godina, glumica se suočavala s dugotrajnom borbom s demencijom, što je zahtijevalo stalni medicinski nadzor i odgovarajuće liječenje dodatnih zdravstvenih problema.
Kako prenosi Informer, insajder koji poznaje poznatu glumicu otkriva da je nakon Radine hospitalizacije utvrđeno da boluje od jedne vrste demencije koja zahtijeva stalni nadzor. Sve do nedavno, bila je pod brigom njegovatelja koji je ispunjavao njezine potrebe; no zbog pogoršanja stanja hospitalizirana je na daljnjem liječničkom nadzoru. Rada Đuričin diplomirala je književnost i glumu.
Studij na FDU završila je s kolegama među kojima su Nikola Simić, Ružica Sokić i Velimir Bata Živojinović. Kao priznanje za njezin umjetnički doprinos dobila je nagradu Zlatni puran za životno djelo. Tijekom svoje zapažene karijere pojavila se u raznim filmovima i serijama, među kojima su “Selo gori, a baba se češlja”, “Tajne vinove loze”, “Miris kiše na Balkanu” i “Rat”. Između ostalih tema, postavlja se važno pitanje: Je li gubitak pamćenja rani pokazatelj demencije? Bitno je naglasiti da se gubitak pamćenja općenito ne smatra početnim simptomom ove bolesti.
Problemi s pamćenjem koji se ne pogoršaju tijekom minimalnog razdoblja od šest mjeseci i ne ometaju svakodnevne aktivnosti ili profesionalne odgovornosti vjerojatno ne ukazuju na demenciju. Nasuprot tome, ako dođe do eskalacije gubitka pamćenja koja rezultira izazovima, potrebna je liječnička procjena. Pojava demencije može biti obilježena neuobičajenim promjenama u ponašanju koje se doimaju u suprotnosti s tipičnim ponašanjem pojedinca, a koje često primjećuju osobe u njihovoj neposrednoj blizini.
Na početku mogu postojati znakovi poremećaja koji utječu na govor, regulaciju kretanja, orijentaciju, pažnju, kogniciju i niz drugih cerebralnih funkcija. Postupak procjene uključuje neurološke i psihijatrijske procjene, neneuropsihološke procjene, relevantne laboratorijske analize krvi, snimanje mozga ili magnetsku rezonanciju, zajedno sa svim dodatnim potrebnim testovima. Identificiranje određene vrste demencije ključno je jer zahtijeva pristup prilagođenom liječenju.
Koji čimbenici doprinose razvoju demencije? Ovo stanje proizlazi iz niza moždanih poremećaja i bolesti koje utječu na druge organe i tkiva – ukupno oko 150 – što rezultira degeneracijom živčanih stanica (neurona). Budući da je regeneracija tih stanica praktički nedostižna, većina ovih stanja dovodi do progresivnog pada tijekom vremena u tri priznate domene demencije: kognitivne funkcije, ponašanje i dnevne životne aktivnosti. Alzheimerova bolest i vaskularna demencija dva su najčešća oblika demencije.
