Stigla je jesen , a s njom nam dolaze i kišni dani i sve manje temperature. Naime , meteorolozi su otkrili kako Evropi prijeti teška oluja, koju Evropa dugo nije osjetila.
Oktobar 2025. donosi vremensku prijetnju kakvu Evropa dugo nije osjetila. Meteorolozi iz nekoliko renomiranih centara upozoravaju da se nad sjevernim Atlantikom formira olujni sistem izuzetne snage, koji bi mogao pogoditi zapadne i centralne dijelove kontinenta. Stručnjaci naglašavaju da ovakav tip oluje nije zabilježen desetljećima, a uspoređuje se s najgorim nevremenima s kraja prošlog stoljeća.
Prvi signali došli su početkom mjeseca, kada su satelitske snimke pokazale snažno zgušnjavanje oblaka iznad područja gdje se spajaju topli i hladni zračni masivi. U normalnim okolnostima to izaziva uobičajene jesenje kiše i vjetrove, ali ovog puta situacija je daleko složenija. Nagli pad pritiska, zajedno s neuobičajeno toplim Atlantskim oceanom, stvorio je uslove za oluju koja nosi obilježja i ciklona i orkanskog sistema.
Meteorolozi upozoravaju da bi udari vjetra mogli dosezati brzine preko 150 kilometara na sat, dok se u nekim regijama predviđa i do 200 litara kiše po kvadratnom metru u vrlo kratkom vremenu. To znači realnu opasnost od poplava, klizišta i ozbiljnih poremećaja u saobraćaju. Najugroženija područja su obale Francuske, Španije i Portugala, dok se oluja dalje može premještati prema Njemačkoj, Austriji pa čak i Balkanu.
Evropske vlade već su počele sa pripremama. Civilne zaštite izdaju uputstva građanima da osiguraju svoje domove, uklone predmete koji bi vjetar mogao raznijeti i obezbijede zalihe hrane i vode za nekoliko dana. Luka u Rotterdamu privremeno je obustavila dio pomorskog saobraćaja, dok je u Parizu najavljeno moguće zatvaranje škola ukoliko se potvrdi najgori scenarij.
Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je oktobar inače mjesec prijelaza, kada Evropa očekuje promjenjivo, ali ne i ekstremno vrijeme. Stručnjaci povezuju ovu rijetku pojavu s klimatskim promjenama. Topliji oceani, kažu, daju dodatno gorivo olujama, koje sada mogu biti jače, dugotrajnije i nepredvidljivije. Upozoravaju da se građani moraju navikavati na to da “rijetke” vremenske neprilike postaju sve češće.
Iako se još uvijek ne zna puni obim oluje, posljedice bi mogle biti značajne i u ekonomskom smislu. Avio-kompanije već planiraju otkazivanje letova, a poljoprivrednici strahuju od uništenja jesenske berbe. S obzirom na to da je 2025. godina već obilježena nizom toplinskih valova i suša, nova prijetnja samo pojačava osjećaj nesigurnosti.
Stanovnici pogođenih područja prisjećaju se velikih oluja iz prošlosti, poput one iz 1999. godine kada su Francusku pogodili orkanski vjetrovi koji su odnijeli desetine života. Ipak, mnogi stručnjaci tvrde da današnji sistemi ranog upozorenja i bolja infrastruktura mogu umanjiti ljudske i materijalne gubitke. Uprkos tome, naglašavaju da je najvažnije ozbiljno shvatiti preporuke nadležnih službi.
Psihološki efekat ovakvih vijesti također nije zanemarljiv. Ljudi su umorni od stalnih klimatskih iznenađenja, a strah i neizvjesnost podižu tenzije u društvu. Društvene mreže prepune su snimaka satelitskih mapa i prognoza, a mnogi korisnici izražavaju zabrinutost za svoje porodice i imovinu.
Stručnjaci za krizne situacije savjetuju građanima da ne paniče, ali da budu spremni. “Ovo je trenutak kada preventivne mjere čine razliku između manjeg i velikog gubitka,” poručuju. To znači pripremiti lampe, baterije, lijekove i osnovne namirnice, ali i imati plan za evakuaciju ako to bude potrebno.
- Kako se približavaju kritični dani, Evropa diše u iščekivanju. Hoće li oluja zaista dosegnuti razmjere koje meteorolozi predviđaju ili će se oslabiti na svom putu, znaće se uskoro. No jedno je sigurno: oktobar 2025. godine već sada ulazi u historiju kao mjesec kada je priroda podsjetila ljude koliko su ranjivi pred njenom snagom.
